Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ĆEPULIĆ, Vladimir, ftizeolog (Novi Vinodolski, 23. III. 1891 — Zagreb, 23. III. 1964). Klasičnu gimnaziju započeo u Zagrebu, maturirao 1909. u Bjelovaru. Medicinu studirao u Innsbrucku, Berlinu i Beču, gdje je promoviran 1915. Za I. svjetskog rata asistent je na kirurškom odjelu Bolnice Crvenog križa i u Ortopedskoj bolnici u Zagrebu. Specijaliziravši ftizeologiju u Leysinu i Hamburgu, 1920. organizira i vodi Odjel za tuberkulozu u zagrebačkoj Zakladnoj bolnici, a 1921. osniva u Zagrebu prvi Antituberkulozni dispanzer u sjevernoj Hrvatskoj, potom pomoćne dispanzere u zagrebačkoj okolici (Šestinama, Bistri i Kašini), razvijajući njihovo dijagnostičko, terapijsko i profilaktičko djelovanje. Spojivši bolnički odjel i Antituberkulozni dispanzer, osniva 1934. u Zagrebu Institut za tuberkulozu, koji vodi do završetka rata. Od 1927. honorarni, od 1940. izvanredni, a od 1942. redoviti profesor ftizeologije na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Nakon rata ravnatelj središnjega Antituberkuloznog dispanzera u Zagrebu, 1950–58. ravnatelj Bolnice za tuberkulozu, potom voditelj odjela za borbu protiv tuberkuloze pri Higijenskom zavodu grada Zagreba. Stvorivši široku mrežu antituberkuloznih dispanzera, postavio je osnove moderne antituberkulozne službe u Hrvatskoj. God. 1928. osniva Društvo za suzbijanje tuberkuloze, kojemu je dugogodišnji predsjednik, a od 1934. predsjednik je Jugoslavenskoga ftizeološkog društva. — Istraživao je biološke karakteristike uzročnika tuberkuloze te problem alergije i imuniteta kod tuberkuloze (Liječnički vjesnik, 1921, 1923, 1939–40, 1953, 1956; Beiträge zur Klinik der Tuberkulose und spezifischen Tuberkulose-Forschung, Berlin 1921, 1940), zatim stanje tuberkulinizacije u nekih skupina pučanstva, odnos između tuberkulozne zaraze i oboljenja (Liječnički vjesnik, 1926, 1929, 1939–40; Bulletin de l’Union internationale contre la tuberculose, Pariz 1940) te etiologiju, patogenezu, kliniku, dijagnostiku i terapiju tuberkuloze (Liječnički vjesnik, 1923, 1927, 1934, 1936–38; Praktični liječnik, 1927; Zdravniški vestnik, 1934; Wiener klinische Wochenschrift, 1941; Izabrana poglavlja iz pneumoftizeologije, Zagreb 1953). Dao je prijedlog za jednostavniju klasifikaciju tuberkuloze te se zauzimao za standardizaciju ftizeološke terminologije (Liječnički vjesnik, 1934, 1942; Tuberculózis és tüdöbetegségek, Budimpešta 1942). Nadasve se bavio organizacijom antituberkulozne službe (Glasnik Ministarstva narodnog zdravlja, 1921; Nova Evropa, 1924; Comptes rendus de la Conférence internationale contre la tuberculose, Oslo 1930, Varšava 1935; Liječnički vjesnik, 1934–35, 1937, 1939–40; Vojno-sanitetski glasnik, 1934; Tuberculózis és tüdöbetegségek, 1942), profilaksom tuberkuloze (Comptes rendus de la Conférence internationale contre la tuberculose, Bruxelles 1922, Lisabon 1937) te proučavanjem socijalnih faktora u epidemiologiji tuberkuloze (Nova Evropa, 1925; Liječnički vjesnik, 1926, 1929–30, 1939, 1955; The American Review of Tuberculosis, New York 1927; Evolucija, 1933). Priredio je statističke podatke o rasprostranjenosti tuberkuloze u Hrvatskoj te prikupio i komentirao zakonske propise o tuberkulozi (Ftizeološki glasnik, 1938; Liječnički vjesnik, 1940). Popularizirao je antituberkuloznu zaštitu (Jutarnji list, Hrvatski dnevnik, Seljački dom, Jadranska straža, Novosti). — Budući da u Hrvatskoj nije bilo terenskoga sestrinskog kadra potrebnog za dispanzerski rad, osniva 1921. te do 1925. vodi Školu za sestre pomoćnice u Zagrebu, prvu školu za stručnu izobrazbu medicinskih sestara u nas (Liječnički vjesnik, 1926). God. 1935–45. bio je predsjednik Zbora liječnika Hrvatske. Za njegova predsjednikovanja otvoren je i Hrvatski liječnički dom. Bavio se i poviješću medicine (Liječnički vjesnik, 1938, 1940, 1942–43, 1961) te osnovao i uredio Muzej za povijest zdravstva u Hrvatskoj (Liječnički vjesnik, 1942).

DJELA: Plućna tuberkuloza. Karlovac 1927. — Tuberkuloza kosti i zglobova (suautor E. Deutsch). Karlovac 1928. — Tuberkuloza u Zagrebu. Radio-anketa Društva za suzbijanje tuberkuloze u Zagrebu. Karlovac 1931. — Tuberkuloza. Zagreb 1934. — Kratka povijest Zbora liječnika Hrvatske, Slavonije i Međumurja. Zagreb 1937. — Bibliografija medicinske literature i graničnih područja objavljene u izdanjima Zbora liječnika Hrvatske, Slavonije i Medjumurja u Zagrebu. I. svezak: 1876–1937. Zagreb 1938. — Medicinski fakultet u Zagrebu i nastojanja oko njegovog osnivanja s osobitim obzirom na ulogu Zbora liječnika. Zagreb 1938. — Socijalno-epidemiološki problemi kod suzbijanja tuberkuloze. Zagreb 1939. — Naša nastojanja u borbi protiv tuberkuloze. Zagreb 1940. — Statistički podaci o tuberkulozi u Banovini Hrvatskoj. Zagreb 1940. — Suzbijanje tuberkuloze. Zagreb 1940. — Zakonodavstvo za suzbijanje tuberkuloze u Hrvatskoj. Zagreb 1940. — Tuberkuloza kod čovjeka. Zagreb 1942.
 
LIT.: Dr. Vladimir Ćepulić. Ars therapeutica, 7(1934) 4, str. 244–247. — Izvještaj i prijedlog Prof. Dr. I. H. Botterija i Prof. Dr. I. Ivančevića za izbor priv. doc. dra Vladimira Ćepulića vanrednim profesorom pri katedri Opće i specijalne interne medicine za predmet ftizeologiju. Zagreb 1939. — I. Drinković: Prof. dr Vladimir Ćepulić. Tuberkuloza, 16(1964) 3/4, str. 343–344. — V. Pešut: Dr Vladimir Ćepulić (23. III 1891 — 23. III 1964). Liječnički vjesnik, 86(1964) 5, str. 783–784.
 
Vladimir Dugački (1993)