ĆURČIĆ, Milan
traži dalje ...ĆURČIĆ, Milan, pisac (Zagreb, 4. VI. 1883 — Sarajevo, 6. V. 1942). U Zagrebu završio gimnaziju 1902. i pravo 1906. Najprije bio sudac u Zagrebu, zatim u Banjoj Luci, Kragujevcu te do umirovljenja 1940. u Sarajevu. Bio je član Odbora za osnivanje Pozorišta u Sarajevu (1919), zatim član kazališne uprave te predsjednik Grupe sarajevskih književnika (1928–37). — Od 1900. piše pjesme, drame, putopise, književne, kazališne, glazbene i likovne prikaze za Pobratim, Brankovo kolo, Savremenik, Bosansku vilu, Pregled, Prosvetu i dr. Potpisivao se i M. Zebić te Ć. M. G. Crtao je karikature u sarajevskom Satiru (1921–25). Glavno zanimanje pokazao je za dramsku književnost. Prva njegova drama I oprosti nama (Krv) prikazana je u HNK u Zagrebu (1912), a u sarajevskom Narodnom pozorištu Pesma zvezda i cveća (1922), scenski fragment Ceo svet traži oca (1924), Nasrudin-hodžina čudesa (1927), Nasrudin-hodžini ršumi i rusvaji (1930), Ono nevidljivo (1931), Olivera (1932), Napoleon (1933), Vampir (1933; tiskan u zborniku Knjiga deseta, Sarajevo 1933), Zembilj (1936) te Ljubavnik svih žena (1939). Za sarajevsko kazalište dramatizirao je Šenoin roman Čuvaj se senjske ruke (1931). U zborniku Sa strana zamagljenih (1928) tiskana je njegova pripovijest Kako su Borku Tutumraku ukrali život i smrt, a u rukopisu mu je ostao roman Arhipelag Don Kihota iz zagrebačkog života za Khuena Héderváryja te nacrti drama. — Zbirku rodoljubnih soneta Mozaik negativno je ocijenio M. Crnjanski, a za njegove drame S. Leovac kaže da su vješto konstruirane, ali sentimentalne scenske parafraze motiva iz naše i strane književnosti.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
ĆURČIĆ, Milan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/4266>.