ĆURČIĆ, Milan

traži dalje ...

ĆURČIĆ, Milan, pisac (Zagreb, 4. VI. 1883 — Sarajevo, 6. V. 1942). U Zagrebu završio gimnaziju 1902. i pravo 1906. Najprije bio sudac u Zagrebu, zatim u Banjoj Luci, Kragujevcu te do umirovljenja 1940. u Sarajevu. Bio je član Odbora za osnivanje Pozorišta u Sarajevu (1919), zatim član kazališne uprave te predsjednik Grupe sarajevskih književnika (1928–37). — Od 1900. piše pjesme, drame, putopise, književne, kazališne, glazbene i likovne prikaze za Pobratim, Brankovo kolo, Savremenik, Bosansku vilu, Pregled, Prosvetu i dr. Potpisivao se i M. Zebić te Ć. M. G. Crtao je karikature u sarajevskom Satiru (1921–25). Glavno zanimanje pokazao je za dramsku književnost. Prva njegova drama I oprosti nama (Krv) prikazana je u HNK u Zagrebu (1912), a u sarajevskom Narodnom pozorištu Pesma zvezda i cveća (1922), scenski fragment Ceo svet traži oca (1924), Nasrudin-hodžina čudesa (1927), Nasrudin-hodžini ršumi i rusvaji (1930), Ono nevidljivo (1931), Olivera (1932), Napoleon (1933), Vampir (1933; tiskan u zborniku Knjiga deseta, Sarajevo 1933), Zembilj (1936) te Ljubavnik svih žena (1939). Za sarajevsko kazalište dramatizirao je Šenoin roman Čuvaj se senjske ruke (1931). U zborniku Sa strana zamagljenih (1928) tiskana je njegova pripovijest Kako su Borku Tutumraku ukrali život i smrt, a u rukopisu mu je ostao roman Arhipelag Don Kihota iz zagrebačkog života za Khuena Héderváryja te nacrti drama. — Zbirku rodoljubnih soneta Mozaik negativno je ocijenio M. Crnjanski, a za njegove drame S. Leovac kaže da su vješto konstruirane, ali sentimentalne scenske parafraze motiva iz naše i strane književnosti.

DJELA: Mozaik. Sarajevo 1919.
 
LIT.: Dvie premiere. Hrvatska, 7(1912) 12. II, str. 3. — M. Crnjanski (M. C.): Miloš (Milan!) G. Ćurčić, Mozaik. Književni jug, 2(1919) III/11–12, str. 529–530. — A. Hikec (ah): Milan G. Ćurčić, Mozaik. Savremenik, 14(1919) 6, str. 300–301. — Nasrudin na našoj pozornici. Večernja pošta, 7(1927) 1946, str. 2–3. — J. Tufegdžić: Sa strana zamagljenih. Volja, 3(1928) II/6, str. 438–441. — H. Kikić: Literarna fizionomija današnjega Sarajeva. Književnik, 3(1930) 10, str. 472–475. — J. Kršić: Veče Grupe sarajevskih književnika u Narodnom pozorištu. Pregled, 5(1931) VI/90, str. 393–394. — Nagrađena drama Olivera. Večernja pošta, 12(1932) 3216, str. 7. — E. Finci: Premijera Olivere. Ibid., 3247, str. 7. — B. Jevtić: Dva sarajevska dramatičara. Misao, 14(1932) XXXVIII/7–8, str. 488–492. — I. Esih (ie.): Jubilej zagrebačkog književnika u Sarajevu. Obzor, 74(1933) 5. X, str. 3. — Autor Zembilja. Sarajevska scena, 1(1936–37) I/2, str. 177–180. — S. Leovac: Svetlo i tamno. Sarajevo 1957. — J. Lešić: Sarajevsko pozorište između dva rata, 1–2. Sarajevo 1976.
 
Martin Kaminski (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ĆURČIĆ, Milan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/4266>.