Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ĆURČIN, Milan, književni kritičar, pjesnik i publicist (Pančevo, 14. XI. 1880 — Zagreb, 20. I. 1960). Gimnaziju završio u Novom Sadu (1900), germanistiku i slavistiku studirao na bečkom Sveučilištu, gdje je 1905. i obranio disertaciju o srpskim narodnim pjesmama u njemačkoj književnosti. Nastanio se u Beogradu i tamo tiskao svoje zbirke pjesama i književnopovijesne knjige. Kao docent na Filozofskom fakultetu predavao je njemačku književnost i proučavao južnoslavensko-njemačke književne odnose (1907–14). Prvi svjetski rat proveo je u srpskom izaslanstvu u Londonu. Ljeti 1917. srpskoj vladi i Jugoslavenskom odboru upućuje memorandum u kojemu traži sjedinjenje južnih Slavena, pri čemu je Srbiji dodijelio ulogu »prve među jednakima« (Južnoslovenska politika u ratu, Nova Evropa, 1920, 11). Nakon rata nastanio se u Zagrebu i pokrenuo časopis Nova Evropa (1920–41), u kojemu su surađivali pisci različitih ideologija. Tijekom 1930-ih sve očitije napušta centralističko-unitarističke koncepcije, pa zajedno s grupom hrvatskih intelektualaca (A. Bazala, M. Dežman, I. Meštrović, I. Politeo, I. Tartaglia i dr.) predlaže Nacrt ustava (Nova Evropa, 1937, 7/8), kojim bi Jugoslaviju trebalo organizirati kao složenu državnu zajednicu. Drugi svjetski rat proveo je u Splitu. Od 1947. živi opet u Zagrebu i poslije radi kao član redakcije Pomorske enciklopedije Leksikografskog zavoda. Potpisivao se i pseudonimima Jim, Jimik i Mik. — Pjesmama, književnim studijama i kritikama surađuje 1900–55. u publikacijama Brankovo kolo, Carigradski glasnik, Srpski književni glasnik, Srijemske novine, Štampa, Novi Srbobran, Delo, Srbin, Trgovačke novine, Savremenik, Hrvatski pokret, Novo vreme, Srbobran, Srpska omladina, Srpsko kolo, Bosanska vila, Nova Evropa, Pokret, Pančevac, Jutarnji list, Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor i Rad JAZU. U članku Front socijalne literature (Nova Evropa, 1932, 11) takvu literaturu priznaje samo kao jednu od književnih škola, što je pobudilo polemiku, u koju su se uključili M. Krleža, A. Cesarec, R. Podhorski i dr. Ćurčinove dvije knjige pjesama pobudile su velik interes. Jovan Skerlić i A. G. Matoš ističu njegovu originalnost, novi slobodni stih, hotimičnu čudnovatost, podsmješljivost i iskrenost. Radomir Konstantinović drži da mu stihovi odaju više racionalnosti, građanske suzdržanosti i programatske deklarativnosti nego umjetničke snage. Njegova se ostavština, u kojoj se ističe izuzetno bogata korespondencija, čuva u NSB u Zagrebu.

DJELA: Nemačka romantika. Beograd 1906. — Pesme. Beograd 1906. — Das serbische Volkslied in der deutschen Literatur. Leipzig 1907. — Gete i gospođa Štajn. Beograd 1908. — Druge pesme. Beograd 1912. — Versifikacija Milana Rakića. Beograd 1912. — Jampski stih u srpskom pesništvu. Beograd 1914. — Ivan Meštrović. London 1919. — Obračun sa M. Krležom. Zagreb 1928. — Jedan prijedlog za nacrt Ustava, sa prijateljima. Zagreb 1937.
 
LIT.: J. Skerlić: Pisci i knjige. Beograd 1908. — D. J. Ilić: Novi pravci u srpskoj književnosti. Letopis Matice srpske, 85(1909) 256, str. 19–29. — A. Vencelides: Balkanski rat i književnici. Savremenik, 8(1913) str. 70–71. — M. Krleža (M. K.): Tri nerešene afere. Književna republika, 2(1924–25) II/11–12, str. 555–556. — Isti (M. K.): O pančevačkom mentalitetu M. Ćurčina. Ibid., 3(1926) 1, str. 47–51. — Isti (M. K.): Polemika sa »Novom Evropom«. Ibid., 2, str. 82–98. — Isti (M. K.): U spomen polemike sa M. Ćurčinom. Ibid., 3, str. 166–167. — V. Živojinović (Ž.): Duh »Nove Evrope«. Misao, 8(1926) XX/151–152, str. 511–512. — A. Cesarec: Jedan nečuven unikum. Savremena stvarnost, 1(1933) 1, str. 1–4. — Isti: Na čijoj je strani unikum. Ibid., 4, str. 76–84. — M. Đorđević: Dr Milan Ćurčin. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, 1960, XXVI/3–4, str. 370–372. — K. Bastaić: Jugoslavenska demokratska liga i njeni prethodnici. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 12(1962) 3/4, str. 166–180. — A. G. Matoš: Sabrana djela, 4. Zagreb 1973, 166–174. — K. Milutinović: O stotoj godišnjici rođenja Milana Ćurčina. Zadarska revija, 30(1981) 1, str. 14–18. — R. Konstantinović: Biće i jezik, 1. Beograd 1983, 431–472. — I. Krtalić: O Marxu slijeva i zdesna 1933. Naše teme, 27(1983) 10, str. 1531–1655. — E. Čengić: S Krležom iz dana u dan, 4. Zagreb 1985. — I. Očak i P. Strčić: Pisma Ante Cilige glavnom uredniku »Nove Evrope« Milanu Ćurčinu. Radovi. Zavod za hrvatsku povijest, 1987, 20, str. 215–268. — I. Krtalić: Krleža, za i protiv, 2. Zagreb 1988. — Lj. Boban: Kontroverze iz povijesti Jugoslavije, 2. Zagreb 1989, 130–179. — I. Ćurčin: The Yugoslav Nova Evropa and Its British Model: A Case of Crosscultural Influence. The Slavonic and East European Review (Cambridge), 68(1990) 3, str. 461–475.
 
Suzana Leček (1993)