Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

DABAC, Tošo, umjetnički fotograf (Nova Rača kraj Bjelovara, 18. V. 1907 — Zagreb, 9. V. 1970). U Zagrebu završio klasičnu gimnaziju 1926. i apsolvirao pravo. God. 1928–32. voditelj je propagande i prevoditelj filmova u zagrebačkom predstavništvu kompanije Metro-Goldwyn-Mayer. Fotografijom se intenzivno počinje baviti 1930, a prvi put izlaže 1932. s fotoamaterima u Ivancu. Ispit za zvanje fotografskoga majstora polaže 1937. u Zagrebu, gdje 1940. otvara atelijer u Ilici, kbr. 17. God. 1951. dobiva naslov majstora umjetničke fotografije Jugoslavije, a 1957. počasne ekscelencije Međunarodnog saveza fotografske umjetnosti (FIAP), kada postaje i članom umjetničke komisije toga saveza. Zarana snima prizore na zagrebačkim ulicama, prosjake i ljude iz naroda (ciklus Ljudi s ulice, 1932–35), po čemu je jedan od začetnika socijalnog smjera u našoj fotografiji. Potom veliku pažnju posvećuje portretu i folkloru (seljaci u narodnim nošnjama), a između 1950. i 1960. česti su mu motivi dalmatinski, makedonski i crnogorski krajolici te posebno hercegovački stećci. Profinjenim osjećajem za karakterizaciju snimio je portrete mnogih suvremenih umjetnika i javnih djelatnika. Fotografijama je opremio monografije Antun Augustinčić (Zagreb 1954), Vojin Bakić (Zagreb 1958, predgovor M. Preloga), Trogir (Beograd 1959, tekst C. Fiskovića), Zagreb (Zagreb 1961, predgovor M. Stilinovića), Ivan Meštrović (Zagreb 1961, tekst Ž. Gruma), Bogumilska skulptura (Beograd 1962, tekstovi O. Bihaljija Merina i A. Benca) i Antun Augustinčić (Zagreb 1968, predgovor M. Krleže). Njegovim su fotografijama djelomice ilustrirane mnogobrojne publikacije, među kojima Metropola Hrvata (Zagreb 1943, tekst J. Horvata), Fresken und Ikonen (München 1958), Istra, prošlost, sadašnjost (Zagreb 1969), Umetničko blago Jugoslavije (Beograd 1969, tekst O. Bihaljija Merina), Krsto Hegedušić (Zagreb 1974, tekstovi M. Krleže, V. Malekovića i D. Schneidera) i Dubrovačke ljetne igre 1950–1974 (Zagreb 1974). Izlagao je skupno na mnogim domaćim i inozemnim izložbama umjetničke fotografije (dobio više priznanja, među njima prve nagrade na izložbama American Photography u Bostonu 1938. i 1948), a samostalno u Debrecinu (1940), Zagrebu (1948, 1953, 1968), Beogradu (1962), Čačku (1967), Ingelheimu i Splitu (1969). Posmrtno je u njegovu atelijeru uređen »Arhiv TD« (privatna zbirka s oko 250000 negativa i dokumentacijom vezanom uz majstorov rad te galerija koja je djelovala 1980–87). — D. je jedan od utemeljitelja tzv. zagrebačke škole umjetničke fotografije te jedan od najplodnijih i najutjecajnijih autora u hrvatskoj umjetničkoj fotografiji. Dobio Nagradu grada Zagreba (1962) i Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1967).

LIT.: Z. Blažina: Tošo Dabac — majstor fotografije. Zagrebačka panorama, 6(1966) 1/2, str. 18–19, 80. — O. Bihalji-Merin: Tošo Dabac. Beograd 1967. — Ž. Domljan: U povodu Dapca. Život umjetnosti, 1968, 6, str. 23–29. — R. Putar i Z. Munk: Tošo Dabac (predgovori katalogu retrospektivne izložbe). Zagreb 1968. — D. Dragojevići dr.: Tošo Dabac. Telegram, 11 (1970) 13. II, str. 9–12. — B. Pavlović: Umro je Tošo Dabac. Čovjek i prostor, 17(1970) 208, str. 13. — A. P.: Simbolika svakodnevnog, majstora Toše Dabca. Telegram, 2(12)(1972) 14. I, str. 12–13. — O. Bihalji-Merin: Tošo Dabac. Spot, 1972, br. 1. — R. Putar: Tošo Dabac, fotograf. Zagreb 1980. — N. Sizif i P. Dabac: Tošo Dabac (predgovori katalogu izložbe). Zagreb 1986. — J. Denegri: Dabac — opažaji, slike, uspomene. Život umjetnosti, 1989, 45/46, str. 23–27. — Ž. Koščević: Tošo Dabac. Ibid., str. 28–33.
 
Želimir Koščević (1993)