Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ALBRECHT, Dragutin (Carl), litograf i tiskar (Gera, DR Njemačka, 23. VII 1824 — Zagreb, 26. II 1887). Litografski i tiskarski zanat izučio je u rodnom gradu, a zatim je (1843–1851) radio u Varaždinu u litografiji Josipa Platzera. God. 1851. oženio se njegovom kćerkom Anom (iz tog je braka sin Dragutin). Dobivši u miraz litografski tijesak, došao je 1851. u Zagreb i osnovao prvu litografsku radionicu za koju je dozvolu zatražio 1859. Do 1868. ona je službeno bila u vlasništvu J. Platzera i radila pod imenom Platzer i ortak i Platzer & Co. (Kazališna ul. 168, danas Demetrova 15). Nakon Anine smrti 1853, A. se oženio Franjicom Spiller, s kojom je imao sina i tri kćeri. S njezinim mirazom osnovao je 1857. tiskaru (nalazila se u Dugoj ul. 278, danas Pavla Radića 32). Kad je kuća bila porušena, uredio je tiskaru, stereotipiju, drvoreznicu i litografiju u Dugoj ul. 281. God. 1865. kupio je s Hinkom Fiedlerom knjižaru Lavoslava Župana, a 1874. dio materijala Gajeve tiskare, koji je kao posebni odjel bio pohranjen u njegovu poduzeću. Knjižara je 1875. imenovana Kraljevskom hrvatskom sveučilišnom knjižarom F. Župana; 1876. bilo joj je povjereno raspačavanje izdanja JAZU, a Albrechtu tiskanje. Služila je i kao izložbeni prostor (izlagali: N. Mašić, I. Rendić, I. Kršnjavi i dr.), Albrecht je, kao i njegova prva žena Ana, bio odličan litografski crtač te član Društva umjetnosti. Nakon njegove smrti vlasnica je Franjica Albrecht, a poduzeće vode sin Dragutin i tiskar Dragutin Hauptfeld. God. 1896–1905. zakupio je poduzeće faktor Josip Wittasek, pa se ono naziva Tiskara i litografi ja C. Albrecht (Josip Wittasek). God. 1905–1906. vode ga zakupnici Mile Maravić i Mirko Dečak pod imenom C. Albrecht (Maravić i Dečak); 1906–1910. vodi ga vlasnica, zatim unuk J. Platzera Stjepan, a od 1920. Dragutin Šrepel. Franjica umire 1925, a 1929. tiskaru kupuje Petar Acinger i vodi je pod imenom C. Albrecht (Petar Acinger) do 1947, kad je prestala raditi. — Po razini grafičke izvedbe A. je mogao podmiriti sve vrste narudžaba; 1855–1858. imao je vrsnog suradnika Juliusa Hühna. Izrađivao je diplome, reklamne objave, trgovačke vinjete, kazališne plakate, plesne redove, vedute, portrete, ilustracije za prirodoznanstvena i povijesna djela, a preciznom izvedbom ističu se planovi grada Zagreba iz 1864, 1878. i 1889. Mnoge radove signirao je on sâm, zatim L. Hochbaum i D. Peinlich. U knjižnim ukrasima djela Albrechtove radionice slijede stilove od neobaroka do secesije s izraženim biljegom litografskog pristupa opremi (među ostalim Album Uspomenica na prvu dalmatinsko-hrvatsko-slavonsku izložbu … u Zagrebu 1864, Slob. i kr. zem. glavni grad Zagreb od godine 1892. do godine 1902. i dr.). Bio je izdavač lista Domobran (1864–1866), a tiskao je i druga periodička izdanja: kalendar Dragoljub (1862–1908), Književnik (1864–1866), Svijet (I. Vončine, 1866), Hervat (1868–1869), Kukuljevićev Arkiv IX–XII, Vienac (1869–1871), Hrvatski svjetozor (1877–1878), ilustrirane časopise Hrvatska lipa (1875) i Hrvatska vila (1882–1884). Iz tiskare A. izišlo je više djela važnih za opremu knjige, među ostalim luksuzno izdanje Mažuranićeva spjeva Smrt Smail-age Čengića s ilustracijama V. Katzlera 1876; Šenoin Vijenac hrvatskog pjesništva, 1878; Vrazove Izabrane pjesme, 1880. i dr. Za litografske i knjigotiskarske radove njegova je radionica dobila odlikovanja i priznanja na I gospodarskoj izložbi 1864, na izložbi učila 1871. u Zagrebu, na međunarodnoj izložbi u Beču 1873, u Budimpešti 1873, 1878, 1885, u Trstu 1882. te na Milenijskoj izložbi 1896. u Budimpešti.

LIT.: (Nekrolozi): Napredak, 28(1887) 8, str. 126–127; Obzor, 17(1887) 47, str. 3; Smotra, 1(1887) 2, str. 120. — Devedesetogodišnjica Platzerove knjigotiskare u Varaždinu. Naše pravice, 7(1910) br. 33, 34, 37, 40, 41. — Vjekoslav Klaić: Knjižarstvo u Hrvata. Zagreb 1922. — Ivo Kugli: Najstarija Srpsko-hrvatska knjižara 1795–1924. Knjižarski glasnik, 4(1924) 10, str. 4–5. — Stjepan Platzer: Izum i razvoj štamparstva u Hrvata. Grafička revija, 8(1930) 9/10, str. 151–164. — E. Molinari i D. Metzner: Počeci i razvitak litografije u Jugoslaviji. Grafička revija, 10(1932–36) 3, str. 68–79. — Jakov Keimel: Spomen-knjiga o djelovanju tipografske odnosno grafičke organizacije u Zagrebu. Zagreb 1940.
 
Olga Maruševski (1983)