DEANOVIĆ, Ana

DEANOVIĆ, Ana, povjesničar umjetnosti i konzervator (Zagreb, 11. IX. 1919 — Ljubljana, 9. X. 1989). U Zagrebu završila srednju školu i 1942. diplomirala na Filozofskom fakultetu, gdje je 1957. doktorirala tezom Kapela biskupa Stjepana II u Zagrebu. God. 1943–61. konzervator je i viši konzervator u Konzervatorskom zavodu u Zagrebu, u kojem 1951. organizira restauratorski odjel; pritom proučava zaštitu spomenika u Ljubljani (1948), Francuskoj (1955) i Italiji (1955, 1963). Od 1962. znanstveni je suradnik u Institutu za likovne umjetnosti JAZU, a od 1964. viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik u Kabinetu za arhitekturu i urbanizam JAZU te njegov voditelj od 1979. God. 1975. izabrana je za člana suradnika JAZU. Bila je član mnogih stručnih tijela u domovini i inozemstvu, među ostalima Znanstvenog savjeta Međunarodnog instituta za burgove (IBI), te suradnik Leksikografskog zavoda. — Njezin se znanstvenoistraživački rad temelji na široko zasnovanoj komparativnoj analizi, a obuhvaća pretežito stariju hrvatsku umjetnost. Otkrila je i iscrpnom stilskokomparativnom, ikonografskom i tehnološkom analizom prikazala mnogo primjera romaničkoga i gotičkoga zidnog slikarstva u sakralnim objektima (kapela Sv. Stjepana u Zagrebu, crkve Sv. Brcka na Kalniku, Sv. Mihovila nad Limskom dragom, Sv. Krševana u Zadru, Marije Gorske u Loboru i Sv. Martina u Martinščini), upozorivši na tadašnje djelovanje talijanskih slikara u našim krajevima. Atribuirala je i valorizirala minijature u kodeksu Rolandina, dragocjenu djelu bolonjske minijatorske škole iz XIII. st. (Zagreb, Metropolitanska knjižnica). U sklopu tema iz povijesti arhitekture i urbanizma proučavala je razvoj utvrđenih gradova (burgova), izgradnju fortifikacija u Dubrovniku i drugim dalmatinskim gradovima i njihove graditelje (napose djelovanje Michelozza Michelozzija, Jurja Dalmatinca, Bernardina iz Parme, Michelea i Gian Girolama Sammichelija). Izradila je popis utvrđenih gradova u bivšoj Jugoslaviji (s topografskim kartama) i glosar naziva u vojnom graditeljstvu srednjeg vijeka i renesanse u Hrvatskoj. Obrađujući povijesni razvitak naše vrtne arhitekture i hortikulture, isticala je neponovljive kulturnopovijesne i ambijentalne vrijednosti pojedinih objekata (dubrovački renesansni perivoji, parkovi uz dvorce Hrvatskog zagorja, Maksimir u Zagrebu). Posebno se bavila građevnom poviješću zagrebačke katedrale, kojoj početke datira u drugu pol. XII. st., te o njoj objavila (zajedno sa Željkom Čorak) iscrpnu monografiju. Pisala i o arhitektonskim djelima I. Meštrovića. Zauzimala se za čuvanje i poštovanje izvornih vrijednosti kulturnog i umjetničkog naslijeđa, a konzervatorskoj je struci dala osobit prinos autentičnim tehnološkim postupcima pri ispitivanju spomeničke materije (na taj je način postigla vrijedne rezultate u konzervatorsko-restauratorskim zahvatima, npr. pri obnovi fresaka u kapeli Sv. Stjepana u Zagrebu). Radove je objavljivala u stručnim publikacijama Urbanizam i arhitektura (1951), Zbornik zaštite spomenika kulture (1953–54), Bulletin JAZU (1955–56, 1977), Iz starog i novog Zagreba (1957, 1960, 1962), Peristil (1957–58, 1961, 1967–72), Actes du XIX^e Congrès international d’histoire de l’art, 1959 (Pariz 1961), Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (1961, 1980), Čovjek i prostor (1962, 1964), Il Monumento per l’uomo (Venecija 1964), Atti del XIV Congresso nazionale di storia dell’architettura (Padova 1965), Bulletin IBI (1965, 1968, 1971–72, 1977–80, 1982, 1984, 1986), Castellum (Rim 1968, 1988–89), Cuadernos de arquitectura (1968), Arhitektura (1971, 1975), Rad JAZU (1971, 1978, 1986), Commentari (Rim 1972), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1974), Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (1975), Journal of Applied Crystallography (København 1976), Kaj (1979), Radovi Instituta za povijest umjetnosti (1982, 1988/89) i dr. Pisala je scenarije i tekstove o umjetnosti i spomenicima kulture za filmove i TV emisije te sudjelovala u organizacijama izložaba. God. 1989. dobila je republičku Nagradu »Božidar Adžija« (za knjigu Zagrebačka katedrala).