DEČAK, Milan

traži dalje ...

DEČAK, Milan, sportski djelatnik i slikar amater (Zagreb, 7. IV. 1883 — Zagreb, 31. I. 1968). U Zagrebu polazio gimnaziju, učio slikarstvo u O. Ivekovića 1903. te diplomirao s rigorozom 1907. na Pravnom fakultetu. U Hamburgu završio Trgovačku akademiju (1909) te tečajeve retorike, frenologije i tjelovježbe. God. 1909–43. bio je odvjetnik u Zagrebu (s kraćim prekidom 1941, kada je javni bilježnik). Već se od studentskih dana isticao hrvatskim rodoljubljem, zbog čega se često sukobljavao s vlastima (za Khuenova režima kažnjen izgonom iz rodnoga grada). Djelujući u tom duhu, bio je neumoran organizator društava i kulturnih ustanova s nacionalnim obilježjem (1930-ih predsjednik je Društva za podizanje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu). Bavio se sportom, posebice planinarstvom, te se zarana uključio u rad sokolskog pokreta. Tajnik je Hrvatskog sokola u Zagrebu (1900–18), a kao njegov starješina (1918–29) pokreće različite djelatnosti (kulturno-prosvjetni odsjek, tamburaški i pjevački zbor, gudački orkestar, streljački odjel i dr.). S Leonom Vomačkom i Otonom Juhom sastavio je pravila Hrvatskoga konjaničkog sokola, uvevši hrvatsku terminologiju. Uređivao je časopis Hrvatski sokol (1922–23), a njegovi tekstovi (uglavnom o sokolstvu) objavljeni su u periodicima Sokolski vjesnik (1919, 1921), Hrvatski list (1922), Hrvatski sokol (1922–23, 1926), Radikal (1922), Nezavisnost (1924), Mladohrvatski pokret (1925), Der Morgen (1925), Hrvatski planinar (1938) i u kalendaru Pravaš (1924). Kao slikar u javnost ulazi studijama Sa Sljemena i Iz Maksimira na izložbi Hrvatskog društva umjetnosti u Zagrebu 1905. Svoju planinarsku aktivnost stalno je pratio slikanjem planinskih krajolika. Radio je u tehnikama ulja, akvarela, tempere i pastela. Bilježeći pomno svaki detalj, slikao je najčešće motive s Medvednice, iz Julijskih Alpa i Gorskoga kotara. Među oko 200 njegovih pejzaža ističe se veliko platno Medvednica (Hrvatski planinarski savez, Zagreb). U Zagrebu je sudjelovao na nekoliko skupnih izložaba i samostalno izlagao (1944, 1955, 1959, 1961); s B. Carem priredio je izložbe u Zagrebu (1961) i Nerezinama (1962).

LIT.: Sokolska skupština u Zagrebu. Narodno djelo, 1(1919) 30. XII, str. 1. — Jedan od vođa hrvatskih »sokola« – dr. Dečak i opet laže! Sokolski vjesnik Župe zagrebačke, 4(1925) 8/9, str. 188. — I. Werner: »Društvo Zagrepčana« izjavljuje, da nije nikada bilo niti je sada protiv Frangešovog spomenika kralju Tomislavu. Zagrebački list, 2(1940) 22. VIII, str. 3. — V. Horvat (v. h.): Svečano otvorenje izložbe planinarskih slika. Nova Hrvatska, 4(1944) 20. X, str. 4. — Jedna izložba koju je vriedno pogledati. Hrvatska gruda, 5(1944) 28. X, str. 6. — -t: Planine i gorje na izložbi slika. Novine, 4(1944) 30. X, str. 6. — V. Blašković: In memoriam dvojici hrvatskih planinara. Naše planine, 21(1969) 7/8, str. 174–175. — Ž. Poljak i V. Blašković: Hrvatsko planinarstvo. Zagreb 1975, 280.
 
Milivoj Radović i Vladimira Tartaglia-Kelemen (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DEČAK, Milan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/4439>.