Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

DENEGRI, Danijel, fizičar (Split, 1. VII. 1940). Sin Milivoja, pedagoga. Gimnaziju završio 1959. u Splitu, eksperimentalnu fiziku diplomirao 1964. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Doktorat znanosti postignuo 1969. disertacijom Coherent K¯d Interactions at 12,6 GeV/c na Johns Hopkins University (JHU) u Baltimoreu (Maryland, SAD). God. 1964–66. bio asistent iz nuklearne fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, zatim asistent i predavač opće fizike na JHU, a 1969–71. istraživač i gostujući predavač fizike elementarnih čestica na trećem stupnju JHU. Potom od 1971. radi u Francuskoj, najprije u Centre d’Études Nucléaires de Saclay (CEN Saclay), od 1975. u Centre National pour la Recherche Scientifique (CNRS) u Saclayu, a od 1986. suradnik je i u Conseil européen pour la recherche nucléaire (CERN) u Ženevi. Fiziku elementarnih čestica predaje od 1983. na Sveučilištu u Splitu, gdje 1986. postaje redovitim profesorom. — Glavno je područje njegova znanstvenog i stručnog rada fizika elementarnih čestica. Za boravka u SAD bavio se koherentnim interakcijama visokoenergetskih projektila na deuteronima, određivanjem spina i parnosti Q i L mezona (Physical Review Letters, New York 1968; Nuclear Physics B, Amsterdam 1971) te istraživanjem faznih pomaka u raspršenjima K-p mezona (Nuclear Physics B, 1971). Od 1971. do 1979. radi na analizi podataka u eksperimentima s velikim komorama na mjehuriće, što je rezultiralo opažanjem mehanizma dvostruke difrakcijske disocijacije (Nuclear Physics B, 1973–78) te na istraživanju dvočestične reakcije u funkciji energije sudara, istraživanju inkluzivne difrakcijske disocijacije (Nuclear Physics B, 1979) i sistematizacije inkluzivnih čestičnih spektara u hadronskim interakcijama (Physics Letters B, Amsterdam 1981). God. 1979. uključen je u CERN-ov eksperiment UA1, namijenjen za sudarivač antiproton-proton optimiran za opažanje W i Z bozona. Voditelj tog eksperimenta C. Rubbia 1984. dobiva Nobelovu nagradu za fiziku. Najvažniji Denegrijevi prinosi eksperimentu UA1 jesu pronalazak W bozona, detaljan studij W i Z bozona (Physics Letters B, 1983), traženje top-kvarka (Zeitschrift für Physik C. Particles and Fields, Berlin 1988), traženje raspada W → τυ te izbrojavanje vrsta neutrina metodama fizike čestica, astrofizike i kozmologije (Physics Letters B, 1987; Zeitschrift für Physik C. Particles and Fields, 1988; Reviews of Modern Physics, New York 1990). Od 1990. bavi se procjenom eksperimentalnih mogućnosti pronalaska top-kvarka i Higgs-bozona na novom tipu akceleratora sudarivača LHC (Large Hadron Collider) u CERN-u. Radove je objavljivao i u Bulletin of the American Physical Society (New York 1968–70), Nuclear Physics B (1970–81, 1986, 1988, 1990), Nuovo Cimento A (Bologna 1974), Lettere al Nuovo Cimento (Bologna 1985), Fizika (1989) i dr. Član je više međunarodnih stručnih odbora i dobitnik Nagrade »Joliot-Curie« (1989).

DJELA: Experimental Observation of Isolated Large Transverse Energy Electrons with Associated Missing Energy at s = 540 GeV (UA1 Collaboration, CERN, Genève). Physics Letters B. Nuclear Physics and High Energy Physics (Amsterdam), 1983, 122, str. 103–116. — Hadronic Jet Production at the CERN Proton-Antiproton-Collider (UA1 Collaboration). Ibid., 132, 214 –222. — Analysis of the Highest Transverse Energy Events Seen in the UA1 Detector at the Sp pS Collider (UA1 Collaboration). Zeitschrift für Physik C. Particles and Fields (Berlin), 1987, 36, str. 33–43. — Direct Photon Production at the CERN Proton-Antiproton Collider (UA1 Collaboration). Physics Letters B. Nuclear Physics and High Energy Physics, 1988, 209, str. 385–396. — Hadroproduction of Top for Mtop~MW (u: Heavy Flavours and High-Energy Collisions in the 1–100 TeV Range. New York —London 1990, 87–109). — The Number of Neutrino Species (suautori B. Sadoulet i M. Spiro). Reviews of Modern Physics (New York), 62(1990) 1, str. 1–42.
 
LIT.: V. Ajdačić: Epohalno otkriće nove čestice. Galaksija, 12(1983) 131, str. 20. — M. Ivić: Tragač nevidljivih sila. Vjesnik, 44(1984) 28. X, str. 18. — S. Stojančev: Tumači posljednjih kvarkova. Galaksija, 14(1985) 155, str. 11. — S. Vranić: Nadomak početne eksplozije. Borba, 65(1987) 2. XII, str. 5. — B. Stivičević: Zašto je svemir baš ovakav? Slobodna Dalmacija, 45(1989) 5. XI, str. 44.
 
Stipe Kutleša (1993)