Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

DESPOT, Miroslava, gospodarski i kulturni povjesničar (Varaždin, 25. IX. 1912). U Zagrebu polazila licej (gimnaziju) 1923–31. te studij povijesti 1945–49. na Filozofskom fakultetu, gdje je 1957. postigla doktorat tezom Osredek, njegov postanak i razvoj. God. 1949. završila tečaj paleografije u Historijskom institutu JAZU, a 1958. i arhivski tečaj na Stage international des archives u Parizu. Od 1950. kustos je u Muzeju narodnog oslobođenja u Zagrebu; 1953. prelazi u Muzej za umjetnost i obrt, a 1963. u IHRPH u Sekciju za period 1850–1914, gdje je 1965. voditelj Centra za naučnu dokumentaciju, a 1973. umirovljena na položaju znanstvenog savjetnika. Proučavala je manufakture u građanskoj Hrvatskoj i Zagrebu, napose istražujući nastanak i razvoj staklana. Nekoliko radova o M. Vrhovcu i njegovu dnevniku polazište su njezinu proučavanju gospodarskih i trgovačkih prilika u sjevernoj Hrvatskoj za hrvatskoga narodnog preporoda te djelovanja istaknutih preporoditelja (Đ. M. Šporer, Lj. Vukotinović, J. Drašković). Istraživala je društva kao što su varaždinsko Društvo čovječnosti, Društvo za povjesnicu jugoslavensku, Trgovačka komora i Gospodarsko društvo u Zagrebu te Trgovačka komora u Senju. Skupila je i kritički obradila opsežnu tiskanu građu te časopise i novine o gospodarskoj povijesti Hrvatske od 1850. do 1918, a napose je pisala o časopisu Sidro. U sklopu istraživanja gospodarske povijesti hrvatskih zemalja u XVIII. i XIX. st. nije joj promaknula ni uloga Židova, a pisala je i o radničkom pokretu od 1871. do 1914. Sastavila je bibliografije o minijaturi u Jugoslaviji, o P. Ritteru Vitezoviću te bibliografiju djela J. Matasovića i primorskih novina i časopisa 1843–1945. U sintetskom obliku obradila je industriju i trgovinu građanske Hrvatske za Mažuranićeva banovanja 1873–80. Rezultate istraživanja publicirala je u periodicima Historijski zbornik (1950, 1952, 1954, 1960, 1976–77), Suvremeno vatrogastvo (1951–56), Arhivist (1952), Ljetopis JAZU (1952, 1963), Riječka revija (1952–57, 1961), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1952, 1954 –67, 1969, 1975), Rijeka. Zbornik (1953), Čovjek i prostor (1954–56, 1967), Historijski pregled (1954, 1958, 1960–62), Istarski glasnik (1954), Muzeji (1954), Otkrića (1954–56), Jevrejski almanah (1955–56, 1963–64), Slavonija danas (1955), Tkalčićev zbornik (1955), Republika (1956–57, 1961, 1963), Zbornik Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu (1956, 1958–65, 1968, 1972–73, 1975 –76), Anali JAZU (1957, 1959), Annales de l’Institut français de Zagreb (1957–58), Bulletin JAZU (1957–58, 1960–61, 1963, 1965, 1966), Istorijski pregled (1957), Iz starog i novog Zagreba (1957, 1960, 1963, 1968, 1974), Jadranski zbornik (1957, 1981), Österreichische Osthefte (Beč 1957, 1967), Sloga (1957), Arhivski vjesnik (1958, 1960–62), Scripta manent (Basel 1958), Alte und moderne Kunst (Salzburg 1959), Mélanges offerts par sex confrères étrangers à Charles Braibant (Bruxelles 1959), Staklo, porculan, keramika i nemetali (1959–60), Starine JAZU (1959–60, 1962, 1963), Časopis společnosti preidel starožitnosti (Prag 1960), Istorijski zapisi (1960–61), Steklo (1960, 1962), Univerzitet danas (1961), Journal of Glass Studies (New York 1962), Prošlost moje zemlje (1962), Rad vojvođanskih muzeja (1962), Putovi revolucije (1963–64, 1966–67), Panorama (1964), Zadar. Zbornik (1964), Zbornik Historijskog instituta JAZU (1964), Jahrbuch für Wirtschaftsgeschichte (Berlin 1966), Különlenyomat az agrártörténeti szemele (Budapest 1966), Liječnički vjesnik (1966), Revija (1966), Varaždinske vijesti (1966), Jugoslovenski istorijski časopis (1967), Prilozi za ekonomsku povijest Hrvatske (1967), Freiberger Forschungshefte (Leipzig 1968), Pedagoški rad (1968–69, 1971, 1973 –74, 1976), Istarski mozaik (1969), Matica iseljenika (1969), Materijali naučnog skupa Prvo radničko društvo u jugoslavenskim zemljama — Osijek 1967 (Slavonski Brod 1969), Acta Iugoslaviae historica (1970), Časopis za suvremenu povijest (1970–77, 1979), Nastava povijesti (1970–71), Studia historiae oeconomica (Poznan 1970, 1973), Zbornik radova I Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje (1970), Pariska komuna (1871–1971) (Beograd 1971), Kaj (1972–76, 1980), Labinska republika 1921 (zbornik; Rijeka 1972), Naše teme (1972–73), Problemi Sjevernog Jadrana (Rijeka 1972), Spomenica Josipa Matasovića (1892–1962) (Zagreb 1972), Jevrejski pregled (1973), Radovi Instituta za hrvatsku povijest (1973, 1990), Acta historico-oeconomica Iugoslaviae (1974–76), Počeci socijalističke štampe na Balkanu (zbornik; Beograd 1974), Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu (1975–76), Pazinski memorijal (1976), Dometi (1977), Život umjetnosti (1978), La Repubblica di Albona (zbornik; Rijeka 1979), Jugoslovenske zemlje i Rusija za vreme prvog srpskog ustanka 1804–1813 (zbornik; Beograd 1983), Prilozi za povijest ekonomske misli na tlu Jugoslavije od 15–20. stoljeća (zbornik; Zagreb 1984).

DJELA: Privreda Hrvatske XVII.–XIX. stoljeća. Izbor građe. Zagreb 1957. — Pokušaji manufakture u Građanskoj Hrvatskoj u 18. stoljeću. Zagreb 1962. — U putničkoj kočiji od Karlovca do Varaždina godine 1846. Zagreb 1962. — Privredni razvoj Hrvatske u XVIII i XIX stoljeću s osvrtom na istovremeni privredni razvoj Evrope (skripta). Zagreb 1965. — Ivan Kukuljević Sakcinski i njegov rad u okviru »Društva za povdstnicu jugoslavensku«. Zagreb 1967. — Staklana Osredek. Njen postanak, razvoj i prestanak. Zagreb 1968. — Privreda Hrvatske na domaćim i međunarodnim izložbama do osnivanja Zagrebačkog zbora 1910. god. O nekim političkim pojavama na prvim industrijskim izložbama na Rijeci 1899. i u Kopru 1910. Zagreb 1969. — Vodič po izložbi. Počeci industrije i radničkog pokreta u Hrvatskoj 1848–1919 (suautor N. Stančić). Zagreb 1969. — Doprinos Josipa Matasovića ekonomskoj historiji. Zagreb 1970. — Gospodarske i trgovačke prilike u Hrvatskoj u vrijeme Ilirizma. U povodu 200-godišnjice rođenja Janka Draškovića (1770–1856). Zagreb 1970. — Industrija građanske Hrvatske 1860–1873. Zagreb 1970. — Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Zagreb 1979.
 
LIT.: I. Karaman: M. Despot, Pokušaji manufakture u Građanskoj Hrvatskoj u 18. stoljeću. Historijski zbornik, 15(1962) str. 301–303. — M. Mirković: (Predgovor u: M. Despot, Pokušaji manufakture u Građanskoj Hrvatskoj u 18. stoljeću. Zagreb 1962, str. I–XV). — V. Oštrić: Radnički pokret u Hrvatskoj od početaka do god. 1914. u našoj povijesnoj književnosti, 1. Časopis za suvremenu povijest, 5(1973) 1, str. 110, 115; 2. Ibid., 2, str. 114, 115, 122. — Bibliographia historico-oeconomica Iugoslaviae. Zagreb 1978. — Deset godina »Časopisa za suvremenu povijest«. Sadržaj 1969–1978. Časopis za suvremenu povijest, 10(1978) 3, str. 156–157. — Historiografija od 1965–1975. za hrvatsku povijest do g. 1918: J. Šidak, IV. Razdoblje od 1790–1883. Historijski zbornik, 31–32(1978–79) str. 65, 68, 71, 75; P. Strčić, VII. Istra i Kvarnerski otoci u XIX i na početku XX stoljeća. Ibid., str. 104. — M. Kolar-Dimitrijević: Miroslava Despot, Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Časopis za suvremenu povijest, 12(1980) 3, str. 166–169. — D. Pavličević: Miroslava Despot, Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Historijski zbornik, 33–34(1980–81) 1, str. 393–395. — J. Horvat: Preživjeti u Zagrebu. Zagreb 1989. — D. Pavličević: Uz osamdesetu obljetnicu života dr. Miroslave Despot. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1992, 25, str. 307–309. — M. Švab: Uz 80. obljetnicu života dr. Miroslave Despot i gotovo pet desetljeća objelodanjivanja radova. Časopis za suvremenu povijest, 24(1992) 2, str. 127–130. — D. Pavličević: Uz osamdesetu obljetnicu dr. Miroslave Despot. Bilten Židovske općine Zagreb, 1993, 28/29, str. 16.
 
Mira Kolar-Dimitrijević i Mladen Švab (1993)