Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

DEVIDÉ, Zvonimir, botaničar (Lenart, Slovenske gorice, 6. VIII. 1921). Gimnaziju završio u Mariboru 1939, prirodne znanosti studirao na filozofskim fakultetima u Zagrebu i Beču, gdje je 1944. diplomirao iz biologije, fizike i kemije. Doktorat znanosti stekao 1954. disertacijom Stanica bezbojnih sumpornih bakterija; habilitirao se 1960. Od 1948. asistent je u Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, gdje 1961. postaje izvanredni, a 1970. redoviti profesor (stanična biologija i biljna fiziologija). God. 1954–73. vodi Laboratorij za elektronsku mikroskopiju u Institutu »Ruđer Bošković«. Za izvanrednog člana JAZU izabran je 1973. Umirovljen je 1986. — Njegov znanstveni rad obuhvaća pretežno područje biljne fiziologije i stanične biologije. Objasnio je staničnu građu velikih bezbojnih sumpornih bakterija i dao prilog njihovoj taksonomiji (Ljetopis JAZU, 1949, 1953; Zeitschrift für Hydrologie, Aarau 1952; Acta pharmaceutica Jugoslavica, 1954, 1957; Acta botanica Instituti botanici Universitatis Zagrabiensis, 1956). Protumačio je mitozu i građu kromosoma cilijata i time položio temelj razumijevanju građe makronukleusa kao goleme endomitotski poliploidizirane jezgre (Chromosoma, Berlin 1947; Rad JAZU, 1950, 280). Sudjelovao je u istraživanju karioloških problema cvjetnjača u kulturi tkiva (Experientia, Basel 1978; Protoplasma, Beč 1981). U Zagrebu je uveo elektronsku mikroskopiju i sa suradnicima rješavao s tim povezane metodološke probleme (Mikroskopie, Beč 1960) te djelovanje ionizirajućeg zračenja i drugih vanjskih činitelja na razvitak plastida (Zeitschrift für Naturforschung, Tübingen 1967; Österreichische botanische Zeitschrift, Beč 1969). Dokazao sa suradnicima da fotosintetski nefunkcionalni kromoplasti mogu pod određenim uvjetima prijeći u normalne i fotosintetski funkcionalne kloroplaste (Acta botanica Croatica, 1970, 1976; Naturwissenschaften, Berlin 1972; Zeitschrift für Pflanzenphysiologie, Stuttgart 1974; Journal of Cell Science, London 1975; Journal de microscopie et de biologie cellulaire, Pariz 1975). Proučavao je i ultrastrukturne promjene uzrokovane djelovanjem inhibirajućih faktora na procese staničnog disanja (Zeitschrift für Naturforschung, 1965, 1967) te optičke osobine zelenih listova i plodova (Acta botanica Croatica, 1959–60, 1986). Vodio je istraživanja fiziologije cvjetanja, napose u vodenih leća (Plant Systematics and Evolution, Beč 1979; Berichte des Geobotanischen Institutes der EIDG. Technische Hochschule, Zürich 1980; Biološki vestnik, 1982). Sudjelovao je u istraživanjima metabolizma biljaka (Archives of Biochemistry and Biophysics, New York 1962; Acta botanica Croatica, 1979–80). Objavio je nekoliko manjih radova i bilježaka s područja floristike. Napisao je VIII. poglavlje u knjizi B. Varićaka Mikroskop (Zagreb 1956). Preveo je prvi dio poznatog Strasburgerova botaničkog udžbenika za visoke škole (Zagreb 1982). Kao pobornik zaštite prirode i ljudskog okoliša zauzimao se za očuvanje prirodne ravnoteže, djelujući u republičkim, saveznim i međunarodnim tijelima, te mnogim člancima i predavanjima. Bio je pročelnik Biološkog odjela te predstojnik Botaničkog zavoda i Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, pročelnik Biološke sekcije Hrvatskoga prirodoslovnog društva (1972–74), prvi predsjednik Hrvatskoga biološkog društva (1974 –76), predsjednik Jugoslavenskog društva za fiziologiju biljaka (1972–75), potpredsjednik Hrvatskog društva za biljnu fiziologiju (1979–83), pročelnik Sekcije za elektronsku mikroskopiju Hrvatskoga prirodoslovnog društva (1984). Za znanstvenu djelatnost dobio je 1976. Nagradu »Ruđer Bošković«, a 1988. Nagradu za životno djelo. Izabran je za počasnog savjetnika Instituta »Ruđer Bošković« (1981) i počasnog člana Hrvatskoga biološkog društva (1985). Istaknuo se i kao glazbenik amater. Dugogodišnji je član Društvenog orkestra Hrvatskoga glazbenog zavoda, gdje od 1984. vodi Sekciju za violu i violsku glazbu. Nastupao je i kao solist, posebno na violi d’amore. Međunarodno violsko društvo iz Salzburga odlikovalo ga je 1984. Srebrnim violskim ključem.

LIT.: S. Jelaska: Rad posvećen biologiji. Oko, 4(1976) 112, str. 17. — M. Wrischer: Prof. dr Zvonimir Devidé — dobitnik nagrade »Ruđer Bošković« za značajnu znanstvenu djelatnost. Periodicum biologorum, 78(1976) 2, str. 190. — D. Papeš i S. Jelaska: Prof. dr Zvonimir Devidé (prigodom 65. godišnjice života). Acta botanica Croatica, 45(1986) str. 155–165.
 
Ljubiša Grlić (1993)