Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

DEŽELIĆ, Velimir, ml., pisac, lutkar i redatelj (Beč,   28. V. 1888 — Zagreb, 10. III. 1976). Sin Velimira, pisca, leksikografa i bibliotekara. Maturirao u Zagrebu 1908; do 1910. studirao filozofiju, zatim pravo u Beču, Münchenu i Zagrebu, gdje je diplomirao s rigorozom 1919. Otada je u različnim državnim službama, a najdulje je ravnatelj Društva Sv. Jeronima (1909–23). Živo je sudjelovao u hrvatskom katoličkom pokretu, pokrenuo Popularnu naučnu knjižnicu Društva »Sv. Jeronima«, pisao u katoličkim publikacijama (Luč, Hrvatstvo), pokrenuo i uređivao Krijes (1909–23), Mladost (1921), suosnovao Riječke novine (1911). Od 1908. objavljivao je u Jutru, zatim Obitelji, Hrvatskoj prosvjeti, Danici i dr. Potpisivao se pseudonimima V. Vladimirovič, Megal Eirinon i dr. Osim studija o vjerskim, socijalnim, kulturnim i etnografskim temama, pisao je i libreta, pjesme i pripovijesti za mladež, romane te igrokaze s duhovnim sadržajima. Posebnu pozornost posvetio je opisivanju i scenskoj rekonstrukciji narodnih običaja, zatim starih crkvenih, gradskih i cehovskih obreda te popularizaciji povijesnih događaja i legenda. Autor je hagiografskih romana namijenjenih vjerskom odgoju Sofiju odabra (o Sv. Ćirilu; u slovenskom prijevodu Kragulj, Celje 1933) i Sedam puta udarani (o Sv. Jeronimu). Poistovjećujući književnu djelatnost s prosvjetnom, pisao je romane sa stiliziranom građom iz hrvatske povijesti, ali i suvremenog života (Feminist, Sitna sreća, Divlji oganj). Prigodom Euharistijskoga kongresa režirao je prikazanje Posvetilište. Žrtva Abrahamova (prema Posvetilištu Abramovu M. Vetranovića Čavčića i djelima M. Držića; Zagreb 1923). Pisao je duhovne drame i tekstove za oratorije: Život i spomen slavnih učitelja, svete braće Ćirila i Metodija, Majka božja od Kamenitih vrata, Na Trškom Vrhu, Troja nebeska vrata i dr. Glazbu za oratorije napisao je B. Širola, a njegovim operama Citara i bubanj, Grabancijaši Mladi gospodin D. je libretist. God. 1920. bio je jedan od osnivača Teatra marioneta, svojevrsnog nastavka lutkarskih predstava koje su od 1918. priređivali članovi njegove obitelji. Njegova postava Domjanićeva igrokaza Petrica Kerempuh i spametni osel (1920) bila je prva međuratna lutkarska predstava u Hrvata. Za to je kazalište dramatizirao i režirao više igrokaza; redatelj je Schnitzlerova Hrabroga Kasijana, a prije žive scene lutkarski je uprizorio i Držićevu komediju Skup (1921).

DJELA: Posvetilište. Žrtva Abrahamova. Zagreb (1924). — Socijalno pitanje. Zagreb 1926. — Sofiju odabra. Zagreb 1927, 1963. — Život i spomen slavnih učitelja, svete braće Ćirila i Metodija, apostola slavenskih. Zagreb 1927. — Posljednja pričest svetoga Jeronima. Zagreb 1928. — Sedam puta udarani. Zagreb 1928. — Citara i bubanj. Zagreb 1930. — Feminist. Zagreb 1930. — Majka Božja od Kamenitih vrata. Zagreb (1931). — Na Trškom Vrhu. Zagreb 1933. — Crveno selo. Zagreb 1934. — Grabancijaš. Zagreb 1934. — Muke Spasitelja našeg. Zagreb 1934. — Obnova socijalnog poretka (suautor S. Bakšić). Zagreb 1934. — Kolede. Zagreb 1937. — Sveti Lovrinac. Zagreb 1937. — Sitna sreća. Zagreb 1938. — Mladi gospodin. Zagreb 1940. — Hrvati upoznaju Krista. Zagreb 1941. — Bistrica. Zagreb 1943. — Divlji oganj. Zagreb 1943. — Troja nebeska vrata. Zagreb 1943. — Tisuću metara nad morem. Zagreb 1944.
 
LIT.: I. Horvat (I. H.): Dr. Velimir Deželić, sin. Luč, 21(1925–26) 11, str. 7. — A. V.: Socijalno pitanje. Narodna zaštita, 11(1927) 5, str. 1. — Lj. Maraković: Roman o sv. Ćirilu. Hrvatska prosvjeta, 14(1927) 11, str. 242–243. — L. Šafranek-Kavić: Božidar Širola, Život i spomen Ćirila i Metodija. Izvedba u katedrali, 6. VII. Obzor, 68(1927) 179, str. 3. — (R. Rogošić): Deželić Dr. Vel. sin, Sofiju odabra, roman iz 9. stoljeća. Nova revija, 7(1928) 3, str. 317. — I. Bogdan (I. B.): Dr. Velimir Deželić, ml., Sedam puta udarani. Luč, 24(1928–29) 3, str. 104–105. — A. Petravić: Dva hagiografijska romana. Novo doba (Split), 12(1929) 27, str. 2–3. — B. Širola: Citara i bubanj ili neobični svatovi. Hrvatska straža, 1(1929) 149, str. 20. — S. Devčić: Deželićev roman Feminist. Obitelj, 3(1931) 8, str. 123. — I. Kozarčanin: Feminist. Hrvatska prosvjeta, 18(1931) 3, str. 67–68. — Lj. Maraković: Citara i bubanj. Ibid., 2, str. 45–47. — M. Ujević (M. U.): Obnova misterija. Hrvatska straža, 3(1931) 94, str. 4. — V. Rabadan (V. R.): Deželić-Širola: Zagrebački misterij »Majka Božja od Kamenitih vrata«. Luč, 27(1931–32) 1, str. 26–28. — V. Škurla-Ilijić: Iz knjiga dobrih romana. Dr. Vl. Deželić, sin: Feminist. Novo doba, 15(1932) 233, str. 2. — M. Hranilović: »Na Trškom Vrhu« — glazbeni misterij, kako je nastao, kako uvježban, premijera i kritika. Sv. Cecilija, 27(1933) 6, str. 181–183. — P. Grgec: Neodaslani odgovor. Mišljenje dra Deželića o nekim pojavama u našoj katoličkoj književnosti. Hrvatska straža, 6(1934) 110, str. 4–5. — Isti: Slovensko izdanje Deželićeva romana. Obitelj, 6(1934) 6, str. 107. — V. Rabadan: Muka Spasitelja našega. Novo djelo dra V. Deželića ml. i dra B. Širole. Hrvatska straža, 6(1934) 71, str. 5. — Dr. M. K.: »Horvatska od Kristuševog narođenja prikaza«. Komedija, 4(1937) 42(174), str. 10–12. — (Lj. Maraković): Pedesetgodišnjica dra V. Deželića sina. Hrvatska straža, 10(1938) 120, str. 5–6. — Za ponovno prikazivanje misterija »Sv. Lovrinca«. Novo doba, 21(1938) 66, str. 3. — I. Ivin: Velimir Deželić, sin, Sitna sreća. Katolik, 10(1939) 14, str. 2–3. — Velimir Deželić sin, Sitna sreća. Katolički list, 90(1939) 14, str. 183–184. — J. Andrić: Velimir Deželić sin, Troja vrata nebeska, pobožne priče o tri Marijanska svetišta u Hrvatskoj. Obitelj, 16(1944) 7/8, str. 116. — M. Markov: Dr. Velimir Deželić sin, Divlji oganj. Kršćanska škola, 48(1944) 1/2, str. 27–28. — S. Korać: Hrvatski roman između dva rata 1914–1941. Zagreb 1974. — R. Grgec: Dr Velimir Deželić (1888–1976). Marulić, 9(1976) 2, str. 89–90. — M. Deželić: Počeci Marionetskog kazališta u Zagrebu. Ibid., 18(1985) 1, str. 45–56. — A. Bogner-Šaban: Marionete osvajaju Zagreb. Zagreb 1988.
 
Antonija Bogner-Šaban i Redakcija (1993)