DIANA, Srećko

traži dalje ...

DIANA, Srećko, pjesnik (Brist kraj Makarske, 6. III. 1906). Dvogodišnju trgovačku školu završio u Splitu, gdje je 1927/28. trgovački pomoćnik i knjigovođa. Poslije živi u Bristu, a od 1944. obavlja različite upravne dužnosti u Dubrovniku, Makarskoj i Splitu. Od 1952. do 1959. na dužnosti je ravnatelja Arhiva grada Splita, a 1960–72. tajnik je Muzeja grada Splita. Predavač je i jedan od urednika Književnog Jadrana (1954–55), zatim u uredništvu Mogućnosti (1964–70), Matičine biblioteke »Suvremeni pisci« (1962–67), a 1990-ih biblioteke »Antologija Književnog kruga«. — Prve pjesme objavio je u časopisima Novi čovjek, Mladost i Vijenac (1926–27). Do rata surađuje još u časopisima i listovima Hrvatska revija, Suvremenik, Književnik, Srpski književni glasnik, Stožer, Književni horizonti, Jadranska pošta, Hrvatski glasnik, Svijet – 7 dana i dr., a nakon rata Književni Jadran, Republika, Mogućnosti, Vidik, Forum, Krugovi, Književna smotra, Delo, Izraz, Život, Odjek, Dubrovnik, Dometi, Telegram, Hrvatski tjednik, Oko, Teka, Kulturni radnik, Teatar, Treći program Radio-Zagreba i dr. U prvim poratnim zbirkama D. je pjesnik nostalgičnih poetskih ugođaja, himničke zanesenosti i »mediteranskih kolorističkih varijanata lorkinske intonacije« (D. Dragojević). Zbirkom Opsjedanje okreće se egzistencijalnoj problematici. Tjeskoba je predmet zbirke Okus ljeta, a u potonjim je knjigama poezije zaokupljen jezikom. Zbirkom Jazikoslovlje arvacko ruši okamenjene i banalizirane odnose prema jeziku, obraćajući mu se kao ishodištu. Piše također kraću prozu (Podnevni scherzo, Granata), eseje, feljtone, osvrte, drame i poetska autobiografska razmišljanja (Krhotine). U dramskom prvencu Čovjek progoni samoga sebe (Svijet – 7 dana, 1940, 40–49) zaokupljen je problemom društvenog izopćenja; u drami Prozor ponoći (Kulturni radnik, 1960, 1/2) progovara o životu političkih izbjeglica, a autor je i filozofske komorne igre Jesen i još nešto drugo (Vidik, 1976, 6). Pisao je o splitskom radničkom pokretu (Prilozi dokumentaciji o razvoju radničkog pokreta u Splitu 1918–1920. godine, 1960). Dobio je Nagradu grada Splita za životno djelo 1988.

DJELA: Miris srca i krvi. Split 1931. — Osviti i tišine. Split 1953. — Nitko u svijetu nije sam. Split 1955. — Opsjedanje. Split 1962. — Okus ljeta. Split 1963. — 28 pjesama o trpnji. Split 1966. — Iskustvo mora. Zagreb 1969. — Vriježi tla. Split 1970. — Jazikoslovlje arvacko. Split 1976. — Oblutak i njegov dvojnik. Zagreb 1979. — Pjesme. Split 1982. — Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 142. Zagreb 1983. — Tijelo argumenata. Split 1987. — Koža kože. Zagreb 1991.
 
LIT.: T. Manojlović (T. M.): Pesme novih. Srpski književni glasnik, NS 1929, XXVIII/5, str. 401. — V. Zaninović: Srećko Diana, Miris srca i krvi. Život i rad, 4(1931) VIII/46, str. 789–791. — V. Jurčić: Kroz zbirke lirike. Hrvatska revija, 6(1933) 5, str. 316–318. — B. P.: S. Diana, Osviti i tišine. Revija, 1(1953) 11, str. 5. — D. Dragović: Pesnik i njegova senka. Umetnost i kritika, 1(1953) 2, str. 4. — J. Kraljev: Pjesme koje se mnogo pišu i mnogo tiskaju. Zadarska revija, 2(1953) 4, str. 226–229. — M. Prelas: S. Diana, Nitko u svijetu nije sam. Vidik, 2(1955) br. 5. — M. Šijaković: Jedna simpatična poezija. Savremenik, 1(1955) 9, str. 303–304. — D. Dragojević: Istiniti liričar. Slobodna Dalmacija, 19(1962) br. 5306. — D. Mucić: U preokupaciji jedne opsesije. Revija, 2(1962) 4, str. 162–164. — D. Ređep: S. Diana, Opsjedanje. Letopis Matice srpske, 137(1962) 5, str. 476. — A. Šoljan: Izvan knjižarskih izloga. Telegram, 3(1962) 101, str. 5. — N. Radanović: Mirno ljeto S. Diane. Život, 12(1963) 9, str. 99–101. — V. Vučetić: Srećko Diana. Zadarska revija, 14(1965) br. 1. — Z. Mrkonjić: S. Diana, 28 pjesama o trpnji. Republika, 23(1967) 5, str. 230. — J. Fiamengo: Pjesništvo dobrote. Vidik, 16(1969) br. 16/17. — V. Tenžera: Poeta minor ili šampion anonimnosti. Vjesnik, 37(1976) br. 10 456. — B. V. Žigo: Pomirenje života i pjesme. Slobodna Dalmacija, 33(1976) br. 9818. — M. Popadić: Draži zlatnoga pira. Ibid., 34(1977) 22. I. — A. Kudrjavcev: Prolaznik pored vječnosti. Ibid., 36(1979) br. 10 640. — I. J. Bošković: Pjesnik našega prostora. Ibid., 37(1980) br. 10 860. — Isti: Pjesmom iskoni smisao. Ibid., br. 10 896. — M. Popadić: Dostojanstvo pjesme. Nedjeljna Dalmacija, 10(1980) 9. III. — V. Tenžera: Probrane riječi – nikakav jezik. Vjesnik, 41(1980) 21. X. — Ž. Jeličić: Srećko Diana (predgovor u: Pjesme. Split 1982, 7–16). — Đ. Ivanišević: Pjesnik nirvane svakodnevnice. Vjesnik, 46(1986) 10. IV. — Ista: Suputnik novoga. Ibid., 48(1988) 10. XI. — N. Jurica: Izjavna poezija. Oko, 16(1988) br. 306. — H. Pejaković: Druga noć. Republika, 44(1988) 7/8, str. 710–712. — Isti: Trpki iskazi. Riječ, 12(1991) 4, str. 55–59.
 
Karmen Milačić (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DIANA, Srećko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/4731>.