ALIĆ, Salih

ALIĆ, Salih, pjesnik, prozni pisac i novinar (Bijeljina, 30. XI 1906 — Zagreb, 11. III 1982). Sin je Saliha, trgovca i Kadire, rođ. Čavalić. U Bijeljini je polazio osnovnu školu (1913/1914. i 1917–1920) i muslimansku srednju vjersku školu (1921–1929). Nakon mature bio je knjigovođa u očevoj trgovačkoj radnji (1929–1930), a zatim u bratovoj trgovini (1931). U to doba javlja se kao mjesni dopisnik sarajevskih dnevnika Večernja pošta i Jugoslavenski list. God. 1934–1936. u Zagrebu je prekupac antikvarnih knjiga. Zatim kratko vrijeme radi kao administrativni službenik Islamske dioničke tiskare u Sarajevu i korektor časopisa Novi Behar. U prosincu 1936. vraća se u Zagreb. Od 1942. radi kao korektor u dnevniku Nova Hrvatska, zatim kao izvjestitelj na radiju (do 1945). Od 1946. je korektor u Nakladnom zavodu Hrvatske, od 1948. do 1952. službenik u Ministarstvu ribarstva NRH u Zagrebu, a nakon toga u zagrebačkoj Vojnoj pošti. Službu napušta 1953. zbog slaba vida. — Piše pjesme, prozne zapise, crtice, članke i književne osvrte. Javio se 1930. u sarajevskom listu Literarna štampa (5/6) pjesmom Draga, gdje si?. Od tada objavljuje književne radove u periodici: Bizanta (1930), Danica (Zagreb 1931–1935), Novi Behar (1931–1940), Zora (1931), Jadranska vila (1932), Radničko jedinstvo (Sarajevo 1932–1934), Glas nove generacije (1933), Narodna uzdanica (1934, 1936–1940), Islamski glas (1935), Muslimanska svijest (1937–1940), Putokaz (1937), Snaga (1938), Hrvatska revija (1939, 1940), Hrvatski ženski list (1939, 1940), Grič (1940), Hrvatski krugoval (1941, 1942) i nekim poratnim časopisima (Republika, Krugovi, Kulturni radnik, Zadarska revija, Život, Slavonija danas, Modra lasta). Šifre su mu: sa, as, ić, S-h-ć. Izdao je više knjiga pjesama. Važniji članci o književnosti nalaze se u časopisima i listovima: Glas (1933), Mladi radiša (1937), Novi Behar (1938–1939), Hrvatska revija (1939, 1940), Prosvjetni život (1942). Dojmove o dugogodišnjemu boemskom drugovanju s T. Ujevićem u Sarajevu i Zagrebu iznio je (zajedno s I. Posavcem tj. I. Balentovićem) u knjizi Tin u anegdotama (1960). Pjesme su mu uvrštene u zajedničke zbirke Ranjeni galeb (1942), Jesenas i danas (1954), Koloplet (1954), a jednom pjesmom zastupljen je u antologiji Moja prva ljubavna pjesma (1973).