DIGOVIĆ, Petar

DIGOVIĆ, Petar, pravnik i pisac (Pijavičino na Pelješcu, 8. VI. 1910). Realnu gimnaziju završio 1929. u Dubrovniku, a na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1934. diplomirao, 1935. položio rigoroz. Stekao i diplomu Akademije za međunarodno pravo u Hagu, a potom se specijalizirao na pravnim fakultetima u Parizu i Frankfurtu na Majni (do 1940). Kao student zaposlio se i radio u odvjetnika M. Hajdića u Zagrebu (1929–36), a potom kao odvjetnički vježbenik (1936, 1937/38). Od 1938. do 1940. bio u službi u podružnici Narodne banke Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu. Za NDH u Ministarstvu vanjskih poslova imenovan pročelnikom odsjeka u konzularno-gospodarskom odjelu. Na poticaj I. Meštrovića i uz znanje ministra M. Lorkovića pripremao građu za knjigu o hrvatskom pravu na Dalmaciju. Dobivši sredstva za izdavanje tog djela, D. je 1943. otišao u Švicarsku te 1944. publicirao taj rad i monografiju o pitanjima talijanske politike i granica prema slovenskim i hrvatskim zemljama u sjevernojadranskom području. Od 1935. do 1941. D. je objavio mnogobrojne rasprave pretežito pravnog i političkog sadržaja. Obrađivao je pitanja državnoga (ustavnog) prava europskih zemalja, posebice Hrvatske, pitanja suverenosti, međunarodnog prava i politike te zaštite djece za rata, surađujući u časopisima i glasilima Mjesečnik Pravničkoga društva u Zagrebu (1935–36, 1939–41), Nova Evropa (1938–39), Obzor (1938), Ekonomist (Zagreb 1939), Glasnik civilne zaštite (1939), Jutarnji list (1940), Novosti (1940–41) i Pravda (1940). Objavio je tri knjige. U studiji Temelji međunarodnog javnog zračnog prava obrađuje zračno pravo i prostor, pitanje slobode zračnog prostora te suvereniteta i djelokruga države, potom zračni promet, služnosti i sporove. Stručna kritika (V. Bayer, M. S. Smirnov) pozitivno je ocijenila to djelo kao prvu sustavniju, dokumentiranu studiju u hrvatskoj pravnoj literaturi iz tog područja međunarodnog prava. U monografiji La Dalmatie et les problèmes de l’Adriatique obrađuje Dalmaciju i njezinu povijest, posebice u odnosu na talijanska presizanja, osuđujući Rimske ugovore od 18. V. 1941. U pripremi djela pomogao je i I. Meštrović, koji je napisao predgovor. U nedovoljno ujednačenu, ali politički dobro usmjerenu i dokumentiranu djelu La Haute Adriatique et les problèmes politiques actuels D. i suautor Frano Goranić (pseudonim I. Mihovilovića) pobijaju iredentistička presizanja na Rijeku, Istru, Goricu i Trst. Opisuju povrede prava slavenskih manjina, fašističke progone našeg stanovništva te izlažu pitanja novih granica Italije prema južnoslavenskim zemljama po završetku II. svjetskog rata.

LIT.: V. Bayer: Digović dr. Petar, Temelji međunarodnog javnog zračnog prava. Ekonomist, 5(1939) 1, str. 43–45. — M. S. Smirnov: Dr. Petar Digović, Temelji međunarodnog javnog zračnog prava. Arhiv za pravne i društvene nauke, 29(1939) XXXIX(LVI)/3, str. 285–286. — V. A. Raić: Iza kulisa emigrantske politike. Buenos Aires 1954, 56. — Isti: Saveznici i N.D.H. Dokumenti iz Švicarske. Buenos Aires 1960, 37, 59, 63–65. — I. Meštrović: Uspomene na političke ljude i dogadjaje. Buenos Aires 1961, 319, 381; Zagreb 19933. — Lj. Boban: Hrvatska u diplomatskim izvještajima izbjegličke vlade 1941–1943, 2. Zagreb 1988, 271, 305. — J. Horvat: Preživjeti u Zagrebu. Zagreb 1989, 62, 94, 235.