ĐOKIĆ, Slobodan

ĐOKIĆ, Slobodan, kemičar (Danilovgrad, Crna Gora, 30. XI. 1926). Gimnaziju završio u Beogradu 1944, kemiju diplomirao na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1952. Doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu temom Sinteza nekih derivata pirolidina i bicikličkih amina (1957). Nakon studija radi u zagrebačkoj tvornici »Pliva«; isprva kao pogonski inženjer, potom kao istraživač u novoutemeljenom Istraživačkom institutu 1953. i njegov dugogodišnji direktor 1971–90. Kao honorarni docent i izvanredni profesor predavao predmet procesi organske kemijske industrije na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju zagrebačkoga Tehnološkog fakulteta 1964–80. Boravio na usavršavanju u Massachusetts Institute of Technology u Cambridgeu u SAD (1955, 1960–62) i u Imperial College u Londonu (1969). — Bavi se kemijom prirodnih spojeva, napose biološki aktivnih tvari. Autor je i suautor radova publiciranih u časopisima Croatica chemica acta (1954, 1957, 1967–68, 1973, 1980, 1984–85), Kemija u industriji (1955, 1958, 1964, 1983), Chemistry and Industry (London 1962), Journal of the American Chemical Society (Washington 1962), Scientiae Pharmaceuticae (London 1966), Chemische Berichte (Weinheim 1970), Journal of Chromatography (Amsterdam 1977), Journal of Pharmaceutical Sciences (New York 1978), Hemijska industrija (1980, 1984), Journal of the Chemical Society, Perkin Transaction I (London 1981, 1985), Agens and Action (Basel 1988), Acta pharmaceutica Jugoslavica (1989), Periodicum biologorum (1989), Journal of Antibiotics (Tokyo 1992), Tetrahedron Letters (Oxford 1992). Od osobita su značenja suautorski radovi (Tetrahedron Letters, 1967; Croatica chemica acta, 1969; European Journal of Medicinal Chemistry, Pariz 1978; Journal of the Chemical Society, Perkin Transaction I, 1986; Journal of Antibiotics, 1987; Journal of Chemical Research (S) and (M), London 1988; Journal of Microencapsulation, London 1991) o sintezi prvog antibiotika u nas azitromicina, koji je postao prototip u svijetu priznate, nove grupe antibiotika azalida. Na naše tržište taj antibiotik dolazi 1988. pod zaštićenim imenom Sumamed, zatim na tržišta SSSR, ČSR, Poljske, Mađarske, od 1991 (pod nazivom Zithromax) Velike Britanije i Irske te od 1992. SAD, Italije i drugih zemalja. Licenciju je u SAD otkupio farmaceutski koncern Pfizer. Autor je i suautor više od 300 patentnih prijava (1958 –92) u zemlji i svijetu u kojima se štiti sinteza i struktura novih biološki aktivnih tvari, potencijalnih lijekova, osobito makrolidnih antibiotika. Također pisao o razvoju kemijsko-farmaceutske industrije (Dugoročni razvoj farmacije, Zagreb 1984; Tehnologija i razvoj, Beograd 1989, suautor).