Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

DOBRETIĆ, Marko, biskup, apostolski vikar i pisac (Brnjići kraj Jajca, 1713 — Fojnica, 8. I. 1784). Srednjoškolsku izobrazbu primio u franjevačkom samostanu u Fojnici, filozofiju i teologiju studirao u Dalmaciji i Italiji. Od 1740. do 1757. predavao u Firenci filozofiju, dogmatsko i moralno bogoslovlje. God. 1751. u Rimu je neuspjelo branio prava franjevaca iz Bosne od presizanja prekosavskih franjevaca koji su preuzeli vodstvo u provinciji Bosni Srebrenoj. To je uzrokovalo diobu provincija. Bosanska provincija bila je 1757. svedena na kustodiju, D. imenovan prvim kustosom (1757/58) i zatim provincijalom (1758–62). Boraveći 1764. u Fojnici, dospio je u zatvor i sud pred pašom u Travniku. Oslobođen je uz veliku otkupninu. Na provincijskom kapitulu 1768. izabran je ponovno za provincijala (1768–71), a 12. XII. 1772. papa Klement XIV. imenovao ga je eretrijskim biskupom (Eretria na otoku Evvoji u Egejskom moru) i apostolskim vikarom u Bosni i Hercegovini. D. je nastojao reformirati glagoljaše, posebno u teološkoj izobrazbi. Obavio je tri biskupske vizitacije (1773, 1777, 1780) i o njima izvješćivao Kongregaciju za propagandu vjere. — Njegova biskupska izvješća, koja je najvećim dijelom objavio J. Jelenić (Spomenici kulturnoga rada franjevaca Bosne Srebreničke), vrijedan su izvor za povijest Bosne i Hercegovine onoga vremena. Dobretićevo djelo Ćudoredna bogoslovica važan je moralno-pastoralni priručnik koji otkriva autora kao »čovjeka širokog duhom i otvorenog za sve što vrijedi, pa potjecalo ono odakle god bilo: bilo s Istoka ili sa Zapada, iz Pisma ili iz predaje, iz teološke ili pravne literature« (M. Vrgoč).

DJELA: Kràtko skupgliegne chiudorednè, illiti moralne bogoslovcze svarhu sedam Katoliçanske Czarkvè Sakramenatah... za obchienuh sluxbu Paràkah, ilti Xupnikah Nàroda Slovinskoga.... U Ankoni, po Petru Pavlu Ferri, 1782.
 
LIT.: L. Vladimirović: Brevis historia de domo et familia Dobretich. Anconae 1772. — J. Jelenić: Kultura i bosanski franjevci, 2. Sarajevo 1915, 88, 434–436. — Isti: Bio-bibliografija franjevaca Bosne Srebreničke, 1. Zagreb 1925, 87–92. — Isti: Spomenici kulturnoga rada franjevaca Bosne Srebreničke. Mostar 1927. — S. M. Džaja: Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Zagreb 1971. — B. Benić: Ljetopis sutješkog samostana. Sarajevo 1979. — M. Vrgoč: »Ćudoredna bogoslovica« Marka Dobretića. Nova et vetera, 29(1979) 1, str. 245–257. — A. S. Kovačić: Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene. Sarajevo 1991.
 
Andrija Zirdum (1993)