DOMAINKO, Dragutin

traži dalje ...

DOMAINKO, Dragutin, ekonomist (Delnice, 7. III. 1899 — Zagreb, 27. I. 1978). Klasičnu gimnaziju završio 1917. u Varaždinu, Visoku tehničku školu, Odjel za tehničku kemiju i tehnologiju 1921. u Beču. Već kao srednjoškolac, a poslije student, sudjelujući u ilegalnim akcijama protiv Austrije, bio je progonjen i zatvaran. Od 1919. do 1921. bio praktikant i analitičar u Kemijskom institutu tvornice »Ing. Ferd. Wosolsobe-Grollisch« u Beču, od 1921. do 1922. pogonski inženjer u Tvornici pjenice, špirita i likera »V. Arko« u Zagrebu, potom upravitelj Tvornice kvasca i špirita u Kronstadtu i Hamelnu (1922/23), rukovoditelj u Inspekciji rada u Ljubljani (1923–26) te referent, voditelj odsjeka i načelnik odjela u Središnjem uredu za osiguranje radnika u Zagrebu (1926–41). Izradio je više elaborata za osnivanje tvornica, ekspertiza iz područja organizacije rada te tvorničkih i organizacijskih projekata (Tvornica kvasca i špirita »Zaloker« u Ljubljani, 1927; Tvornica kvasca i špirita Luke Milišića u Beogradu, 1927; preuredba Tvornice emajliranoga posuđa u Celju, 1931). Djelovao je i kao stalni savjetnik Tvornice kvasca i špirita u Hamelnu (1925–37). Od 1927. bavio se znanstvenom organizacijom rada te je 1930. bio jedan od utemeljitelja, tajnika i članova uprave Jugoslavenskoga nacionalnog komiteta za naučnu organizaciju rada — JUNAKO u Zagrebu (do 1941). God. 1929. specijalizirao se u Međunarodnom birou rada u Ženevi, sudjelujući u radu Međunarodnih konferencija Znanstvene organizacije rada (1929–40). Za rata službovao u Ljubljani, Beogradu i Paraćinu. God. 1945. zaposlen je u Ministarstvu industrije i rudarstva, a od 1946. do 1948. u Ministarstvu industrije NR Hrvatske u Zagrebu, gdje je voditelj Biroa za radne norme i racionalizaciju i planer za kapitalnu izgradnju. God. 1955. u osam vodećih poduzeća iz kemijske, prehrambene i rudarske industrije analizirao organizaciju proizvodnje i proizvodnosti rada, što je objavio u radu O proizvodnosti rada u industrijskim poduzećima kemijsko-tehnološkoga karaktera s osobitim obzirom na »faktor čovjek« (Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 1955, 2). — Nakon rata predavao organizaciju proizvodnje u Srednjoj tehničkoj školi (1945 –49), Školi narodnog zdravlja (1947) i Školi za industrijske rukovoditelje u Zagrebu (1946–48). God. 1948. izabran je za stalnog predavača, 1952. za docenta, 1958. za izvanrednog, a 1963. za redovitog profesora za predmete poslovanje industrijskih poduzeća, organizacija rada u poduzećima i ekonomika poduzeća na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Autor je prvih udžbenika i priručnika iz područja organizacije industrijskih poduzeća (1947, 1948), a potom skripata i udžbenika, u kojima je povezao tehniku, ekonomiku i psihofiziologiju za tehničke, ekonomske i filozofske fakultete, ali i za stručnjake praktičare. Od 1948. do 1972. predavao je kao honorarni nastavnik ekonomiku industrijskih poduzeća na zagrebačkome Tehnološkom fakultetu, zaštitu rada na Šumarskom fakultetu (1954–72), organizaciju rada na Visokoj privrednoj školi (1957–59) i Filozofskom fakultetu (1959–72) te Fakultetu strojarstva i brodogradnje (1965–69) i Visokoj ekonomsko-komercialnoj šoli u Mariboru (1969–72). Od 1961. do 1969. držao je predavanja iz ekonomike automatizacije na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu i organizacije poduzeća s upravljanjem na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu (1963/64). Sudjelovao je u nastavi o problemima unapređivanja proizvodnosti rada, znanstvenih metoda za procjenu rada i projektiranja industrijskih poduzeća na Saveznoj visokoj tehničkoj školi u Zürichu (1956, 1957, 1962, 1964, 1967, 1968), Visokoj tehničkoj školi u Grazu (1959) te Visokoj kemijsko-tehnološkoj školi i Strojarskom fakultetu u Pragu. Izabran je za pravog člana Međunarodnoga univerzitetskog društva za unapređenje upravljanja i rukovođenja poduzećima (International University Contact for Management Education) u Delftu u Nizozemskoj. — D. je autor knjiga, udžbenika, priručnika i brošura, od kojih su neke prevedene na slovenski, makedonski i njemački jezik. Od 1927. do 1941. obrađivao je teme o zaštiti radne snage u tehničkome, ekonomsko-socijalnom i pravnom pogledu, a od 1945. posvetio se znanstvenoj organizaciji rada (racionalizaciji), te je iz toga područja objavio mnogobrojne članke i rasprave u periodičkim publikacijama Radnička zaštita (1927–30, 1933, 1936–37, 1939–40), Industrijski pregled (1946), Privredna izgradnja (1946–47), Glas rada (1950, 1952 –53), Ekonomski pregled (1951, 1973), Organizacija rada (1952), Ekonomika poduzeća (1954, 1964), Robni promet (1954–55), Bilten Društva ekonomista Bosne i Hercegovine (1955), Metalurg (1955–56), Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (1955), Organizacija i ekonomika poduzeća (1963), Privredni vjesnik (1963), Ekonomsko-tehnički pregled (1964, 1973), Management-Zeitschrift (Zürich 1966, 1968) i Sistem (1966, 1968).

DJELA: Za i protiv racionalizacije? Zagreb 1932. — O ventilaciji radnih prostorija. Zagreb 1936. — O sigurnosti pri radu sa vršalicom (suautor Z. Topolnik). Zagreb 1940. — Uvod u racionalizaciju rada. Zagreb 1947. — Racionalna organizacija unutrašnjeg transporta i radnog mjesta u industrijskim poduzećima. Zagreb 1948. — Osnovi organizacije proizvodnje u industrijskim poduzećima. Zagreb 1949. — Tvornička postrojenja. Zagreb 1950. — Organizacija i poslovanje industrijskih poduzeća. Zagreb 1953. — Racionalizacija rada u tvorničkim radionicama. Zagreb 1953. — Znanstvena organizacija rada i njen razvoj. Zagreb 1956². — Ekonomika i organizacija industrijskih poduzeća. Zagreb 1957 (5 izd. do 1972). — Organizacija rukovođenja u industrijskim poduzećima. Zagreb 1958. — O metodah za povečanje proizvodnosti dela. Maribor 1960. — Industrijsko poduzeće. Varaždin 1964. — Uvod u ekonomiku, upravljanje i organizaciju poduzeća. Zagreb 1967.
 
LIT.: Ekonomika proizvodnje u industrijskim poduzećima. Ekonomski pregled, 13(1962) 4, str. 316–317. — Die rationelle Organisation des innerbetrieblichen Transportes. Industrielle Organisation, Management-Zeitschrift (Zürich), 35(1966) 1, str. 21–30. — I. Trohter: Ekonomika i organizacija proizvodnje industrijskih poduzeća. Ekonomski pregled, 17(1966) 11/12, str. 781. — Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 2. Zagreb 1969. — S. Sklevicky: Ekonomika i organizacija industrijskih poduzeća. Sistem, 10 (1970) 10/11, str. 77–81. — P. Ravlić: Ekonomika i organizacija industrijskih poduzeća. Računovodstvo i financije, 19 (1973) 7, str. 70–71. — Isti: In memoriam Dragutinu Domainku sveučilišnom profesoru i pioniru znanstvene organizacije rada u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Kemija u industriji, 28(1979) 2, str. 98–99. — 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 1920–1980. Zagreb 1980, 198–199.
 
Tatjana Delibašić (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DOMAINKO, Dragutin. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/5073>.