Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

DOMIN, Josip Franjo, fizičar (Zagreb, 28. I. 1754 — Zagreb, 19. I. 1819). Izobrazbu započinje u Zagrebu, a 1769. stupa u Isusovački red te dvije godine provodi u novicijatu u Beču. God. 1771. nastavlja školovanje — ad condiscendum magisterium — u Leobenu u Štajerskoj, a šk. god. 1772/73, kao istaknuti član Reda, ponavlja jednu godinu humaniora u Grazu. Po ukinuću Isusovačkoga reda (1773), vraća se u Zagreb, a zatim tri semestra studira u Beču u Hrvatskom kolegiju. Studij nastavlja na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu, gdje 1774. postiže diplomu gimnazijskog profesora filozofije. Kao pripadnik zagrebačkoga klera 1776. završava i teološki studij u tzv. malom stupnju (parvo actu). Potkraj 1775. izabran je za pripravnika iz fizike na Sveučilištu u Trnavi, gdje 1777. postiže i doktorat iz filozofije, predmetno iz matematike i fizike. Iste godine izabran je za redovitog profesora teorijske i eksperimentalne fizike, mehanike i gospodarstva na Kraljevskoj akademiji znanosti u Győru (šk. god. 1785/ /86. preselila se u Pečuh). God. 1792. profesor je fizike i mehanike na Filozofskom fakultetu u Pešti, gdje nasljeđuje katedru poznatog fizičara I. Horvátha. Od 1794. do 1796. dekan je Filozofskog fakulteta, a tijekom 1798. i rektor peštanskog Sveučilišta. God. 1800. imenovan je zagrebačkim kanonikom i pozvan da obavlja dužnost rektora Zagrebačkoga biskupskog sjemeništa te 1801. seli u Zagreb, gdje ostaje do kraja života. — Isprva se bavi kemijskim istraživanjima i 1784. objavljuje svoje najopsežnije djelo Dissertatio physica de aeris factitii genesi, natura et utilitatibus, kratki udžbenik kemije plinova, prvi takve vrste u Ugarskoj, u kojem s gledišta kasne flogistonske teorije iznosi sva poznata otkrića, istraživanja, spoznaje i osobna zapažanja o različnim vrstama umjetnog zraka. U Zagrebu 1987. objavljen je pretisak toga djela s hrvatskim prijevodom T. Ladana Fizikalna rasprava o postanku, naravi i koristi umjetnog zraka. Po dolasku u Pečuh, Dominov se interes usmjerava na područje elektriciteta te 1786. izdaje knjižicu Sono campanarum fulmina promoveri potius, quam prohiberi, u kojoj se predstavlja kao izvrstan poznavatelj naravi zvuka i elektriciteta te zagovornik prosvjetiteljske uloge znanosti. Na poticaj pečujskog liječnika B. Patkovića počinje se baviti primjenom statičkog elektriciteta u medicini. Rezultate tih istraživanja objelodanio je u četiri knjižice, od kojih je prva Commentatio in electricitatem medicam regii musei physici Quinque-Ecclesiensis izišla 1789. u Zagrebu. To je prva originalna rasprava iz područja elektroterapije tiskana u Zagrebu, ali je bila i povodom napisima koji osporavaju Dominovu liječničku praksu. D. je na prigovore odgovorio knjižicom Reflexiones ..., a potom je u Pešti objavio još dva djela s istom tematikom, od kojih je drugo Ars electricitatem aegris tuto adhibendi, cum propriis, tum aliorum virorum celebrissimorum experimentis innixa sinteza cjelokupnoga dotadašnjeg znanja o elektroterapiji. God. 1799. objelodanio je u Pešti svoje posljednje djelo, u kojem je opisao električni upaljač na vodik i objasnio princip njegova rada. Zbog praktičnosti i primjenljivosti opisanoga tehničkog rješenja rad je 1800. ponovno u Pešti tiskan na njemačkom jeziku u prijevodu Ludwiga von Schediusa. Djelujući više od dvadeset godina na akademijama u Győru i Pečuhu te na Sveučilištu u Pešti, D. je stekao velik ugled kao profesor i znanstvenik. Njegovi znanstveni pogledi bili su na visini naprednih znanstvenih gledišta druge pol. XVIII. st., u duhu Boškovićeve i Newtonove filozofije i fizike, a njegov rad na primjeni elektriciteta u liječenju pionirski je na prostoru Hrvatske i Ugarske. God. 1799. imenovan je članom Arkadijske akademije (Arcadia Reale) u Napulju, a iste godine dobiva i počasni doktorat te akademije. Od 1802. član je i Etruščanske akademije (Academia Etruscorum) u Cortoni. Djelovao je i kao član mnogih znanstvenih komisija u Ugarskoj.

DJELA: Dissertatio physica de aeris factitii genesi, natura et utilitatibus. Iaurini, Typis Iosephi Streibig, 1784. — Sono campanarum fulmina promoveri potius, quam prohiberi. Quinque Ecclesiis, Typis Ioannis Iosephi Engel, 1786. — Commentatio in electricitatem medicam regii musei physici Quinque-Ecclesiensis. Zagrabiae, Typis Joan. Th. de Trattner, 1789. — Reflexiones, quibus auctor Commentationis de electricitate medica in museo physico Quinque-Ecclesiensi experimentis comprobata Julii Tranquilli Animadversioni in eandem Zagrabiae anno 1789 editae respondet. Budae, Typis Regiae Universitatis, 1790. — Commentatio altera de electricitate medica, in museo physico Quinque-Ecclesiensi experimentis comprobata. Pestini, Litteris Matthiae Trattner, 1793. — Ars electricitatem aegris tuto adhibendi, cum propriis, tum aliorum virorum celebrissimorum experimentis innixa. Pestini, Typis Matthiae Trattner, 1795, 17962. — Lampadis electricae optimae notae descriptio, eaque utendi ratio. Pestini, Typis Matthiae Trattner, 1799.
 
LIT.: F. Klohammer: Oratio qua viro eruditissimo Josepho Francisco Domin. Zagreb 1819. — G. Fejér: Historia Academiae scientiarum Pazmaniae Archiepiscopalis ac M. Theresianae regiae literaria. Budae 1835, 138–139. — C. Wurzbach: Biographisches Lexikon des Kaiserthums Oesterreich, 3. Wien 1858, 354. — J. Ch. Poggendorff: Biographisch-literarisches Handwörterbuch, 1. Leipzig 1863, 598. — S. Matković: Recensio episcoporum, archiepiscoporum, praepositorum majorum et canonicorum. Ecclesiae Zagrebiensis 1888, str. 52–53. — J. Szinnyei: Magyarírók élete es munkái, 2. Budapest 1893, 999–1001. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 2. Zagreb 1910. — L. Thaller: Prvi hrvatski udžbenik za liječenje elektricitetom. Novosti, 20 (1926) 12. IX. — Isti: Povijest medicine u Hrvatskoj i Slavoniji od 1770. do 1850. Karlovac 1927, 67–68. — V. A. Duišin: Zbornik plemstva, 1. Zagreb 1938, 158. — A. Schmid: Die elektrotherapeutischen Schriften von J. F. Domin, einem wenig bekannten Pionier der Elektrotherapie in Jugoslavien. Centaurus (Křbenhavn), 1951, 2, str. 11–38. — L. Brozović: Biographisches über Joseph Franz Domin. Ibid., str. 38–43. — I. Esih: Zagrebačka obitelj Domin u hrvatskoj kulturi. Narodni list, 10(1954) 23. III. — M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija, I/1. Zagreb 1955, 56–57. — Isti: Rukovet starih medicinskih, matematičko-fizičkih, astronomskih, kemijskih i prirodopisnih rukopisa sačuvanih u Hrvatskoj i Sloveniji. Rasprave i građa za povijest nauka, 1(1963) str. 325–326. — J. Zemplen: A Magyarországi fizika története a XVIII. században. Budapest 1964, 161–165, 412–414. — Š. Jurić: Iugoslaviae scriptores Latini recentioris aetatis, T/1 Zagreb 1968. — M. D. Grmek: Doprinos jugoslavenskih naroda medicinskim naukama u svijetu. Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae, 10(1970) 1, str. 14–50. — Z. Faj: Josip Franjo Domin (1754–1819). Priroda, 64(1975) 7, str. 205–209. — Isti: O fizikalnom radu hrvatskog fizičara 18. stoljeća Josipa Franje Domina. Starine, 1978, 57, str. 211–262. — S. Paušek-Baždar: Kemijski rad Josipa Franje Domina. Dijalektika, 13(1978) 1, str. 111–147. — J. Balabanić: Neka biološka i agronomsko-veterinarska shvaćanja u djelu Josipa Franje Domina (1754–1819). Zbornik radova Prvog simpozija iz povijesti znanosti. Zagreb 1978, 99–103. — B. Belicza: F. J. Domin i problem elektroterapije u 18. stoljeću. Ibid., str. 93–97. — Z. Faj: Fizikalni rad Josipa Franje Domina i njegova diskusija s Antunom Kukecom u Zagrebu. Ibid., 75–81. — S. Paušek-Baždar: Josip Franjo Domin kao pneumatski kemičar. Ibid., str. 83–91. — G. Šindler: Fizikalne koncepcije u nastavi na Zagrebačkoj akademiji u 18. stoljeću. Ibid., str. 39–44. — J. Horvat: Kultura Hrvata kroz 1000 godina, 2. Zagreb 1980, 92. — Ž. Dadić: Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata, 1–2. Zagreb 1982. — D. Grdenić: Komentar, rječnik i pogovor (u: J. F. Domin, Fizikalna rasprava o postanku, naravi i koristi umjetnog zraka. Zagreb 1987, 3–111). — S. Paušek—Baždar: Josip Franjo Domin 1754–1819 (s bibliografijom). (Ibid., str. 113–129). — Ista: Prilog životopisu Josipa Franje Domina (1754–1819) na temelju istraživanja prepiske i arhivskih izvora. Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU, 15(1988) str. 91–113. — Ista: Josip Franjo Domin — uz 200. obljetnicu objavljivanja prvog djela iz elektroterapije u Zagrebu. Matica. Iseljenički kalendar, 1989, str. 213–216.
 
Snježana Paušek-Baždar i dr. Zdravko Faj (1993)