Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

DYGGVE, Ejnar, arhitekt i arheolog (Libava, danas Liepaja, Latvija, 17. X. 1887 — København, 6. VIII. 1961). Gimnaziju završio u Helsinkiju, arhitekturu i arheologiju na Danskoj akademiji lijepih umjetnosti u Křbenhavnu 1908. Najprije radi u gliptoteci Ny-Carsberg i proučava povijest nordijske arhitekture te se bavi graditeljstvom i urbanistikom. God. 1922/23. kao član danske arheološke komisije (zaklade Rask-Ørsted) s arhitektima J. Brøndstedom i F. Weilbachom iskapao cemeterijalnu baziliku petorice mučenika u Kapljuču i antički teatar u Solinu. Od tada je četrdesetak godina s prekidima radio u našoj zemlji i proučavao antičke, ranokršćanske i srednjovjekovne arheološke spomenike, napose graditeljstvo. Od 1929. do 1931. stalno boravio u Splitu i radio u splitskom Arheološkom muzeju kao arhitekt konzervator. Tada je obavio reviziju brojnih prije iskopanih arheoloških lokaliteta te izveo nova iskapanja. Najviše je radio u Solinu te »postao najbolji poznavalac solinske spomeničke baštine« (D. Rendić Miočević). Društvo »Bihać« povjerilo mu je istraživanje starohrvatskih spomenika u Solinu, bazilike Sv. Petra i Mojsija (XI. st.) te druge zadužbine kraljice Jelene. Hrvatsko starinarsko društvo pozvalo ga je na iskapanja u Ninu (crkva Sv. Marije), u Mokrom Polju i na Čukeru kraj Zrmanje. Iskapao starohrvatske spomenike i na širem području Knina. Zanimljive su njegove studije u kojima je dao svoje tumačenje rimskog teatra u Stobima, kasnoantičke utvrđene palače u Mogorjelu kraj Čapljine, za koju je dokazao da nije bila rimski vojnički logor, i kasnoantičke palače u Polačama na otoku Mljetu. Iznio je tezu o posebnom tipu ranokršćanske bazilike u Solinu (tzv. basilica discoperta, otkrivena bazilika) i hipotezu o postojanju arijanske općine u Solinu. Držao je da se starohrvatske crkve nastavljaju na antičku graditeljsku tradiciju. Općeslavenskoga je značenja njegova revizija iskopina Svantovidova svetišta u Arkoni na otoku Rügenu na Baltičkom moru, za koje je ustvrdio da su vjerojatno ostaci kršćanske sakralne arhitekture. U Danskoj je iskapao grobove vikinških vladara iz X. i XI. st. u Jellingu, a iskapanja u nas uputila su ga na komparativna studijska istraživanja u Mađarsku (Pečuh), Rumunjsku, Bugarsku, Italiju (Ravenna, Rim), Albaniju i Španjolsku. Po nalogu danske vlade iskapao je također u Grčkoj (Solun, Kalydon, Lindos na Rodosu). S uspjehom se ogledao i u rješavanju problema modernog urbanizma i arhitekture. U poslu mu je pomagala supruga Ingrid Dyggve Møller, koja je u Solinu kopirala ostatke antičkih fresaka i rekonstruirala iskopane mozaike. U nas je D. bio članom JAZU, a 1947. bio je izabran za počasnoga građanina Solina. Svu svoju dokumentaciju o radu u Hrvatskoj poklonio je gradu Splitu, i ona se čuva u splitskom Urbanističkom zavodu. — Rezultate svojih istraživanja publicirao je u zbornicima i časopisima: Recherches à Salone (København 1928, 1933), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (1928–29, 1930–34, 1935–49, 1954–57), Šišićev zbornik (Zagreb 1929), Starinar (1931), Revue archéologique (Pariz 1933, 1958), Atti del III0 Congresso internazionale di archeologia cristiana (Rim 1934), Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva (1937–40), Forschungen in Salona (Beč 1939), Atti del IV0 Congresso internazionale di archeologia cristiana (Rim 1940), Bericht über den VI. Internationalen Kongress für Archäologie (Berlin 1940), Serta Hoffilleriana (Zagreb 1940), Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu (1948), Byzantion (Bruxelles 1949), Palladio (Rim 1953), Antidoron Michaeli Abramić(Zadar—Split 1957), Peristil (1957), Zbornik za umetnostno zgodovino (1959), Akten des XI. Internationalen Byzantinisten-Kongresses (München 1960), Atti del VIII0 Congresso internazionale di archeologia cristiana (Rim 1961), URBS (1961–62), Acta ad archaeologiam et artium historiam pertinentia (Oslo 1962), Schriften der Balkankommission. Antiquarische Abteilung (Beč 1966), Antička Salona (Split 1991).

DJELA: La ville de Salone (u: Recherches ŕ Salone, 1. Copenhague 1928, 9–31). — Das Heroon von Kalydon (suautori F. Paulsen i K. Rhomaios). København 1934. — Den senantike Faellesscene belyst ved teatret i Stobi og ved diptychonfremstillinger. København 1938. — Der altchristliche Friedhof Marusinac (suautor R. Egger; u: Forschungen in Salona, 3. Wien 1939, 1–157). — Gravkirken i Jerusalem. København 1941. — A Sarcophagus Lid with a Tricliniarch. København 1942. — Ravennatum Palatium sacrum. Křbenhavn 1942. — Dødekult Kejserkult og basilika. København 1943. — Das Laphrion der Tempelbezirk von Kalydon. København 1948. — Funktionalismen i amfiteatret. København 1950. — History of Salonitan Christianity. Oslo—London 1951. — Three Sanctuaries of Yelling Type. Lund 1960. — Mogorjelo, ein spätantiker Herrensitz im römischen Dalmatien (suautor H. Vetters). Wien—Graz—Köln 1966. — Izabrani spisi. Split 1989.
 
LIT.: L. Marun: Danski arheolog u Dalmaciji. Novosti, 24(1930) 23. III, str. 28. — Ejnar Dyggve. Ljetopis JAZU, 1949, 54, str. 240–242. — Lj. Karaman: Nova knjiga o ranokršćanskoj Saloni. Peristil, 1954, 1, str. 179–188. — F. Stelè (Frst): Dyggve Ejnar, History of Salonitan Christianity. Zbornik za umetnostno zgodovino, 3(1955) str. 270–272. — T. Marasović: Ejnar Dyggve. URBS, 1958, str. 122–126. — Isti: Ejnar Dyggve i graditeljsko naslijeđe Dalmacije. Ibid., 1959–60, str. 123–126. — R. Egger: Ejnar Dyggve. Memorie storiche forogiuliesi (Udine), 44(1960 –61) str. 378–381. — Isti: Ejnar Dyggve. Almanach der Österreichischen Akademie der Wissenschaften (Wien), 111(1961) str. 381–392. — T. Marasović: Uspomeni Ejnara Dyggvea. Slobodna Dalmacija, 18(1961) 19. VIII, str. 4. — D. Rendić Miočević: Ejnar Dyggve (1887–1961). Zbornik zaštite spomenika kulture, 1962, 13, str. 215–218. — H. P. L’Orange: Ejnar Dyggve (17 ottobre 1887–6 agosto 1961). Rendiconti (Roma), 35(1962–63) str. 15–26. — Đ. Stričević: Ejnar Dyggve 1887–1961. Starine, 13–14(1962–63) str. 328–329. — S. Gunjača: Ejnar Dyggve (1887–1961). Ljetopis JAZU, 1963, 68, str. 231–232. — I. Bojanovski: E. Dyggve i H. Vetters, Mogorjelo. Naše starine, 12(1969) str. 191–196. — Đ. Basler: Ejnar Dyggve i Hermann Vetters, Mogorjelo. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 24–25(1969–70) str. 213–215. — T. Marasović: Istraživač stare Dalmacije. Slobodna Dalmacija, 28(1971) 14. VIII, str. 3. — S. Piplović: Arhiv Ejnar Dyggveja u Splitu. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 10(1980) str. 291–298. — A. Duplančić: Dalmatica Ejnara Dyggvea. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 80(1987) str. 131–134. — T. Marasović: Ejnar Dyggve (1887–1987). Obavijesti. Hrvatsko arheološko društvo, 19(1987) 2, str. 50–52. — F. Oreb: Dokumentacija o Saloni u naučnom arhivu Ejnara Dyggvea u Splitu. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 13(1987) str. 141–150. — S. Piplović: Ejnar Dyggve u Dalmaciji. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 36(1987) 3/4, str. 23–24. — Isti: Istraživanje graditeljskog nasljeđa u Dalmaciji od strane danskog fonda i E. Dyggvea. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 80(1987) str. 93–130. — N. Cambi: Pogovor i Izabrana bibliografija u knjizi Antička Salona. Split 1991, 445–507, 513–514.
 
Anđelka Stipčević-Despotović (1993)