AMBROZOVIĆ

traži dalje ...

AMBROZOVIĆ, plemićka obitelj u Slavonskoj Požegi i Somboru od XVIII do XX st. U literaturi (J. Buturac) spominju se među obiteljima doseljenim u Slavonsku Požegu poslije 1722. Već 1725. među učenicima požeške isusovačke gimnazije nalaze se i učenici iz te obitelji. God. 1748. posjeduju veliku trgovačku kuću; imali su i obradiva zemljišta, a jedan pašnjak na području grada zvao se Ambrozovićeva livada. Plemićki list i grb podijelila je carica Marija Terezija 1760. Ivanu A. i sinu mu Ladislavu. Izvori za povijest Slavonske Požege pripisivali su Ivanu velike zasluge što je Požega postala slobodni i kraljevski grad. Poslije dodjele povelje gradu 1. V 1765, bili su izabrani i gradski činovnici. Ivan je bio gradski sudac 1765–1768. Zajedno sa sinom Ladislavom, gradskim bilježnikom, prisustvovao je od 21–23. VIII 1766. predaji imanja požeške gospoštije gradu. Ivan se 1776. spominje kao gradski senator. Te je godine 10. ožujka s požeškim senatorom Vinkom Krajačićem potpisao u Zagrebu kao zakoniti opunomoćenik grada Požege ugovor sa zagrebačkim biskupom Josipom Galjufom, kojim požeška tvrđava postaje vlasništvo grada (dotad biskupski posjed). Ivan se spominje u zapisnicima gradskog vijeća i 1785. i 1786, a u zapisniku restauracije poglavarstva grada 27. VI 1796. navodi se da je već mrtav. Članovi obitelji A. bili su sahranjivani u grobnici pod požeškom župnom crkvom Sv. Terezije. God. 1783. spominje se u gradu samo jedna kuća obitelji A. s dva člana, a prije 1821. u Slavonskoj Požegi izumrli su u muškoj lozi. Jedan ogranak obitelji naselio se u drugoj pol. XVIII st. u Somboru. God. 1790. spominje se somborski senator Franjo. Njegov sin → Ivan (1789–1869), bio je somborski odvjetnik, vijećnik i zastupnik u Ugarskom saboru, a Ivanov sin Adalbert (Bela), (1835–1905) savjetnik ugarskog ministarstva trgovine. Adalbertov sin Dezider (Željko, Dezso) bio je tajnik ugarskoga umjetničkog društva, a Ljudevit (Lájos) župan u Baji (1906).

LIT.: Ivan Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 3. — Emilije Laszowski: Matica plemstva županije požeške, srijemske i virovitičke 1745–1902. Zagreb 1903. — Bács-Bodrog vármegye, 2. Budapest 1909, 570–571. — Julije Kempf: Požega. Požega 1910, 229, 259, 261, 348, 354, 367, 372, 373, 374, 415 i 546. — Isti: Iz prošlosti Požege i požeške županije. Požega 1925–1926, 75, 112, 215. — Josip Buturac: Stanovništvo Požege i okolice 1700–1950. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1967, 43, str. 259.
 
Ante Sekulić (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

AMBROZOVIĆ. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/518>.