Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

AMBROZOVIĆ, Ivan Nepomuk, pjesnik, prevodilac, pravnik, pedagog (Sombor, 9. VI 1789 — Sombor, 12. II 1869). Potječe iz plemićke obitelji A. Sin je Franje, somborskog senatora. Bio je student prava u Budimpešti. Proučavao je bunjevačku kulturnu baštinu (S. Vilov, E. Pavić i dr.) te djela prosvjetitelja (A. M. Relkovića, V. Došena; D. Obradovića); skupljao je narodne umotvorine i preradio zbirku poslovica Jovana Muškatirovića koju 1808. u Pešti tiska pod naslovom Proričja i narečenja ... Kao zastupnik u Ugarskom saboru A. se suprotstavljao nametanju mađarskog kao jedinoga službenog jezika u Vojvodini. Bio je pristaša ilirizma; pisao je bunjevačko-šokačkom ikavicom i kao somborski senator i kao školski upravitelj. Služio se starim hrvatskim jezičnim izrazima i kalkovima. U djelomice tiskanoj poemi Žalostica ikavskim desetercima je pjevao o »bižaniji« svoje porodice iz Sombora u Baju pred srpskim pobunjenicima 1848. Njegovi tiskani književni radovi danas su bibliofilski rariteti, npr. Proričja (u Biblioteci Matice srpske u Novom Sadu) i Radost (u Knjižnici JAZU u Zagrebu). U rukopisu su ostale njegove lirske pjesme.

DJELA: Proricsja i narecsenja koja shtiuch i obderxavajuch, i sam sebe svaki, i druge pouzdano upravljati hoche. Sa Serbskog Jezika na illyricshi Privedena, Nadopunjena i Sloxena. U Peschti 1808. — Žalostica žalosna Ivana Nep. Ambrozovicha, u zomborskoj varoshi penzioniratoga senatora, bižajučeg od kuće pak do Kalocsa, kad su Raci Serbijanci u meduboju madarskom 1848–1849. progonili Katholike, po njemu istom ispivana. Sombor 1850. — Radost, kad je prepoštovani gospodin Ernest Kelle Slobodne Kraljeve Varoši Zomborske Paroch, i Okružja gornjo Bačkoga Biližnik god. 1851. milostivo naimenovat. Naočni Praepost od Oront postao. Osijek 1851.
 
LIT.: Jovan Skerlić: Jedan »prevod« sa srpskoga na »ilirski«. Srpski književni glasnik, 1912, XXVIII/10, str. 771–772. — David Bogdanović: Jedan prijevod sa srpskoga jezika na »ilirički«. Hrvatska smotra, 6(1938) 6, str. 285–292. — Ivan Kujundžić (Krešimir Bunić): Prilog kulturnoj povijesti bunjevačko-šokačkih Hrvata. Subotica 1946, 13. — Ante Sekulić: Govor bačkih Bunjevaca. Sombor 1947, 16. — Isti: Književnost bačkih Hrvata. Zagreb 1971, 54, 104, 270, 316.
 
Dionizije Švagelj (1983)