DONAT

traži dalje ...

DONAT, stonski biskup (? — Lokrum, 1211). Živio u burno i nestalno vrijeme kada su Nemanjići vladali Zahumljem i Stonom. Stevan Nemanja za stonskog kneza postavi brata Miroslava (1171–97), čija je žena bila sestra bana Kulina i osvjedočena krstjanka, pa se tada krstjanstvo proširilo po Zahumlju i Stonu. Miroslav je katoličkog biskupa Donata otjerao iz njegove rezidencije. D. se sklonio u Dubrovnik, a vlada ga je smjestila u benediktinski samostan na Lokrumu. Papa Aleksandar III. uzalud je, preko svog izaslanika Tebalda, nastojao privoljeti Miroslava da biskupu Donatu omogući povratak u Ston radi upravljanja biskupijom. God. 1181. papa je pokušao preko kralja Bele III. utjecati na Miroslava te ga u pismu izravno kori što katoličkom biskupu ne dopušta obavljanje dužnosti u Stonu i zamjera mu što nije htio primiti njegova izaslanika Tebalda. Kada je 1203. Miroslavov sin knez Petar zavladao na Pelješcu i u Stonu, uputio je Dubrovčanima poruku da će dopustiti povratak biskupu Donatu u Ston ako mu dubrovačka vlada isplati 300 zlatnih perpera. Vlada je tu ponudu odbila i proglasila je simonijom. Nakon Donatove smrti knez Petar opet nudi Dubrovčanima i nadbiskupu da će dopustiti dolazak novoga katoličkog biskupa u Ston, ako mu se isplati 200 zlatnih perpera, što je također odbijeno. Kako je Sava Nemanjić 1219. imenovao srpskopravoslavnog episkopa zahumskog sa sjedištem u Stonu, Stonska biskupija bila je bez rezidencijalnog biskupa sve do 1286.

LIT.: D. Farlati i G. Coleti: Illyricum sacrum, 6. Venetiis 1800, 327. — T. Smičiklas: Diplomatički zbornik, 2. Zagreb 1904, 175–176. — N. Milaš: Ston u srednjim vijekovima. Dubrovnik 1914, 33. — A. Liepopili: Ston u srednjim vijekovima. Dubrovnik 1915, 26. — V. Taljeran: Zrnca za povijest Stona. Dubrovnik 1935, 12–13. — V. Foretić: Otok Korčula u srednjem vijeku do g. 1420. Zagreb 1940. — A. Dračevac: Da li je već u IX. st. postojala crkva Bogorodice u Lužinama kod Stona? Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1966, 16, str. 165–192. — V. Foretić: Kroz prošlost poluotoka Pelješca. Spomenica Gospe anđela u Orebićima 1470–1970. Omiš 1970, 258–259. — K. Jireček: Istorija Srba, 2. Beograd 1978, 80, 152. — J. Lučić: Pelješac od dolaska Slavena do podpadanja pod vlast Dubrovačke Republike. Pelješki zbornik, 2(1980) str. 35. — A. Dračevac: Ponovno osnivanje Katoličke biskupije u Stonu. Zbornik radova u čast 650. obljetnice planske izgradnje Stona i Malog Stona. Ston 1987, 80. — Isti: Srednjovjekovna Zahumsko-stonska biskupija. Tisuću godina Trebinjske biskupije (zbornik). Sarajevo 1988, 86.
 
Ante Dračevac (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DONAT. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/5207>.