Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

DRAŠKOVIĆ, Aleksandar (Šandor, Škender), političar i veleposjednik (Ugarska, 1804 — Zagreb, 7. V. 1845). Sin Jurja V. i nećak Janka, narodnog preporoditelja i političara. Djetinjstvo i mladost proveo na obiteljskim posjedima u Ugarskoj, gdje se i školovao. God. 1835. stječe u Zagrebu kuću (danas Hrvatski prirodoslovni muzej u Demetrovoj ul.). Sljedeće godine uz pomoć Levina Raucha i Pavla Keresturija uspijeva u saborskoj raspravi o zakonskom članku XV. o Društvu prijatelja narodne izobraženosti spriječiti zastupnike, narodne preporoditelje, da upotrijebe ilirsko ime, što je, prema F. Šišiću, bila prva javna manifestacija unionističke politike. Unatoč tome, D. 1838. postaje članom Ilirske čitaonice u Zagrebu; u jednoj od njegovih kuća održane su i prve sjednice društva (do travnja 1839). God. 1841. sudjeluje pri osnivanju, potom i djelovanju Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva, koje su uglavnom vodili ilirci. Bio je žestok oponent politici strica J. Draškovića. God. 1841. istupa iz Ilirske čitaonice i postaje član i predsjednik (1841–45) zagrebačkog unionističkog okupljališta Casina (osnovano 1840), kojem ustupa i svoju kuću u Demetrovoj ulici. God. 1841. s L. i Đurom Rauchom te turopoljskim plemićima, napose njihovim vođom A. D. Josipovićem, a i nekim odvjetcima obitelji Jelačić, osniva Ugarsko-hrvatsku stranku (unionisti) postajući jednim od njezinih prvaka. God. 1837. poklanja Knjižnici Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu 400 svezaka. U Zagrebu je među ostalim posjedovao i više kuća na Gornjem gradu (u Matoševoj i Visokoj ulici i na Sofijinu putu).

LIT.: R.: (Nekrolog). Agramer politische Zeitung, 20(1845) 38, str. 159; 48, str. 208. — I. Kukuljević Sakcinski: Glasoviti Hrvati prošlih vjekova. Zagreb 1886, 203. — F. Šišić: Hrvatska povijest, 3. Zagreb 1913, 209. — V. Bogdanov: Historija političkih stranaka u Hrvatskoj od prvih stranačkih grupiranja do 1918. Zagreb 1958. — L. Dobronić: Stare numeracije kuća u Zagrebu. Zagreb 1959. — J. Horvat: Kultura Hrvata kroz 1000 godina, 2. Zagreb 19802. — Zaključci Hrvatskog sabora, 12. Zagreb 1980. — J. Šidak: Turopoljsko seljačko plemstvo i ilirski pokret (u: Kroz pet stoljeća hrvatske povijesti. Zagreb 1981). — L. Dobronić: Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas. Zagreb 1986. — J. Horvat: Politička povijest Hrvatske, 1. Zagreb 1989.
 
Mladen Švab (1993)