Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

DRAŠKOVIĆ, Ivan V, hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban i general (?, oko 1660 — Varaždin, 4. I. 1733). Sin Ivana IV, podmaršala. Početno obrazovanje stječe u roditeljskoj kući u Varaždinu, zatim u Beču studira filozofiju, a 1693. završava pravo u Bologni. Za velikog župana valpovačkoga i baranjskoga izabran 1699. God. 1704. ratuje protiv pobunjenoga sedmogradskog (erdeljskog) kneza Franje II. Rákóczyja, unuka P. Zrinskog. Generalom je imenovan 1708, a tadašnji ban I. Pálffy de Erdőd predstavlja ga Hrvatskom saboru kao »commendans nationalis militiae Croaticae«. Iste godine po nalogu Sabora, zapovijedajući sa 1000 konjanika, nastavlja borbu u Ugarskoj, braneći granice Slavonije i Štajerske protiv Rákóczyja, koji je 1707. u Ónodu »proglasio da je habsburška kuća lišena ugarske krune« Sv. Stjepana (F. Šišić). D. ubrzo postaje veliki župan vukovarski te je imenovan komornikom, kraljevskim savjetnikom i predsjednikom kraljevske komore. Kao sudionik svih važnijih sjednica Sabora u Zagrebu se 11. III. 1712, zajedno s grofom F. K. Delišimunovićem i protonotarom J. Plemićem Otočkim, zauzimao za prijedlog zagrebačkoga biskupa E. Eszterházyja kojim je i ženskoj lozi Habsburgovaca osigurano nasljedno pravo (Hrvatska pragmatička sankcija). God. 1716. sudjelovao je kao podmaršal i zapovjednik narodne vojske u ratu protiv Turaka. Pod glavnim zapovjedništvom Eugena Savojskog, zajedno s kapetanima Zrinja i Kostajnice, zauzeo je Dubicu, Prkovicu i Ostrožac te je uspostavio i utvrdio niz izvidnica. Novi nije uspio zauzeti, već je opustošio njegovu okolicu. Osvojio je samo Kozarac, ali to nije zadovoljilo E. Savojskog jer su propale dugotrajne pripreme za zauzeće Novog. Ponovno je 1717. pokušao zauzeti Novi i Bihać, ali bez uspjeha. God. 1718. imenovan je savjetnikom Ratnog vijeća. Od tada je banski namjesnik do 1732. U bansku čast uveden je 17. II. 1732. te istodobno postaje i glavnim zapovjednikom Banske krajine.

LIT.: I. Kukuljević Sakcinski: Glasoviti Hrvati prošlih vjekova. Zagreb 1886, 190–191. — F. Šišić: Županija virovitička. Osijek 1896. — I. Tomičić: Rod Draškovića. Prosvjeta (Zagreb), 6(1898) 13, str. 423–425. — V. Klaić: Hrvatski sabori do godine 1790. Zbornik Matice hrvatske. Zagreb 1925, 296–297, 300. — I. Beuc: Kojim pravom postaje Marija Terezija hrvatskim kraljem. Vjesnik Kraljevskog državnog arkiva u Zagrebu, 8(1939) str. 61–79. — Zaključci Hrvatskog sabora, 2–3. Zagreb 1958–1961. — F. Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga naroda. Zagreb 19623.
 
Mladen Švab (1993)