DRAŠKOVIĆ, Josip Kazimir

DRAŠKOVIĆ, Josip Kazimir, general (?, 4. III. 1716 — Klenovnik kraj Ivanca, 9. XI. 1765). Sin Ivana V, hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog bana i generala. U vojnu službu stupa 1734, a 1736–39. sudjeluje u ratu protiv Turaka u Srbiji i Vlaškoj. God. 1745. postaje potpukovnikom u 32. pješačkoj pukovniji, s kojom ratuje u Italiji kraj Col d’Asieta; 17. II. 1748. obranio je položaj kraj Campo Freda. Pukovnikom 37. pješačke pukovnije imenovan je 1749, a u listopadu 1750. general-majorom. God. 1755. suzbio je seljačku bunu u Podravini (7–12. III) te oštrim mjerama uspostavio mir na području selâ Selnica, Mali i Veliki Otok, Kutnjak i dr. Sljedeće je godine predsjedao odboru kojemu je zadatak bio da »pregleda i preispita štete koje su seljaci prijavili«, a koje su učinile banderijalne čete podbana I. Raucha pod izgovorom gušenja pobune. Te je godine izabran i u odbor za izradbu stalnog urbara te imenovan velikim županom Križevačke županije. U sedmogodišnjem ratu 1756–63. istaknuo se u bitki kraj Lovosica 1. X. 1756, vodeći pješaštvo. Nakon austrijske pobjede nad Prusima kraj Kolina 18. VI. 1757, ometa povlačenje pruske vojske u bitki kraj sela Moys kraj Görlitza 7. IX. 1757. Za zasluge u obrani Olomouca 13. VI. 1758. dobio je Mali križ Marije Terezije i bio promaknut u čin podmaršala. Zauzima tvrđavu Glatz (Kladsko) 15. VII. 1760. i sudjeluje u bitki kraj Torgaua 3. XI. iste godine. God. 1761. istaknuo se u zauzimanju Schweidnitza (Rwidnica), gdje su ga Prusi zarobili u ponovnoj bitki 1762. Već sljedeće godine oslobođen je iz zarobljeništva, a 26. II. promaknut je u viši generalski čin (Feldzeugmeister) te je imenovan zapovijedajućim generalom u Sedmogradskoj (Erdelj). Tom prilikom odlikovan je Redom velikoga križa Marije Terezije. — U obiteljskom dvoru Brezovici kraj Zagreba prikazani su na zidnim slikama iz 1776. prizori bitaka u sedmogodišnjem ratu.