Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ANDREIS, Josip, muzikolog (Split, 19. III 1909 — Zagreb, 16. I 1982). Srednju školu završio je 1926. u Splitu, talijanski i francuski jezik studirao u Zagrebu i Rimu, diplomirao 1931. u Zagrebu. Muziku je učio u Splitu (I. Parać) i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je 1947. diplomirao na nastavničkom odsjeku. Od 1931. do 1941. srednjoškolski je profesor u Šibeniku, Herceg-Novom i Splitu, a 1941–1945. u Zagrebu; profesor je povijesti glazbe 1945–1972. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te pročelnik Historijskog (1948–1969), odnosno Muzikološkog odjela (1970–1972). Predsjednik Udruženja kompozitora Hrvatske (danas Društvo hrvatskih skladatelja) bio je 1952/1953. i 1955/1956, a Muzikološkog zavoda, koji je utemeljio, 1969–1972. Dopisni član JAZU postao je 1954, a redoviti 1975. Za svoj znanstveni rad dobio je više odlikovanja i nagrada, među ostalima i Nagradu grada Zagreba 1969. te Republičku nagradu za životno djelo 1975. — Andreisovo je djelovanje višestrano. Osim djela s područja opće i hrvatske muzičke povijesti, dao je zapažene priloge muzičkoj estetici i publicistici, a istakao se radom na izdavanju spomenika hrvatske muzičke prošlosti, kao i koncipiranjem i uređivanjem enciklopedijskih izdanja. Vrstan muzički historičar, A. je u svojim priručnicima prvi u Hrvatskoj znanstvenom metodom izložio i osvijetlio muzička zbivanja u tijeku stoljećâ. U Historiji muzike, prvoj većoj, općoj povijesti glazbe objavljenoj u Hrvatskoj, A. je iscrpnom analizom svih važnih činilaca, dao sintetičke preglede koji otvaraju nove poglede na složena muzička zbivanja, posebno XIX i XX st. Razvoj muzičke umjetnosti u Hrvatskoj prva je povijest hrvatske muzike u kojoj je sistematski raspoređena i znanstveno obrađena građa. Tu je, iskoristivši iscrpno svu poznatu literaturu, prikazao razvoj muzičke kulture u Hrvatskoj od srednjeg vijeka do danas. Toj je tematici posvetio i niz studija i članaka u periodičkim publikacijama. Uz povijest muzike, bavio se i muzičkom estetikom te iz tog područja je napisao i dva djela: Uvod u glazbenu estetiku (prvi takav rad u Hrvatskoj) i Vječni Orfej. U Vječnom Orfeju, uvodu u muzičku umjetnost, sintetizirao je svoje estetske poglede; prikazao je stilska razgraničenja u tijeku povijesnog razvoja glazbene umjetnosti, kao i odnose koji vladaju između stvaraoca i njegova djela te slušatelja i kompozicije; upozorio je na specifičnosti o kojima ovisi život glazbe. Praktična primjena Andreisovih estetskih pogleda izražena je u njegovu kritičarskom djelovanju te posebno u monografiji Hector Berlioz. Andreisov muzikološki rad odrazio se najviše u obradi 16 Lukačićevih moteta iz zbirke Sacrae cantiones, u kojem je uz opsežnu studiju transkribirao te duhovne koncerte u suvremeno notno pismo i priredio ih za suvremeno izvođenje. Važno poglavlje u Andreisovu djelovanju povezano je s Muzičkom akademijom u Zagrebu na kojoj je sve svoje znanstvene i pedagoške sposobnosti posvetio odgoju muzičkih historičara i muzikologa. U tijeku godine odgojio je generacije studenata od kojih su mnogi kao diplomsku radnju obradili poneku od još neistraženih tema iz hrvatske muzičke povijesti, a neki se kasnije razvili kao ugledni znanstvenici. A. je bio urednik Muzičke revije (1950/1951) i časopisa Arti musices (1969–1971), prvog izdanja Muzičke enciklopedije (1958–1963), publikacije Yugoslav Music (1959, sa S. Zlatićem), triju knjiga Rada JAZU (1965, 1969, 1978) i dr. Članke i studije objavljivao je u časopisima i zbornicima: Hrvatska revija (1940–1944), Sv. Cecilija (1942, 1944, 1946, 1970, 1971), Muzička revija (1950), Zvuk (1955, 1960, 1967, 1969), Muzikološki zbornik (1968), Arti musices (1969, 1971, 1974).

DJELA: Povijest glazbe. Zagreb 1942. — Tragovi mudrosti. Zagreb 1944. — Uvod u glazbenu estetiku. Zagreb 1944. — Hector Berlioz. Zagreb 1946. — Historija muzike. Zagreb I–III, 1951–1954, I–II, 19662. — Hrvatski glazbeni zavod kroz 125 godina svog postojanja. Zagreb 1952. — Jakov Gotovac (Mogućnosti, 4/1957, 7, str. 550–573; 8, str. 652–661). — Razvoj muzičke umjetnosti u Hrvatskoj (u: Historijski razvoj muzičke kulture u Jugoslaviji). Zagreb 1962. — Rezultati i zadaci muzičke nauke u Hrvatskoj (Rad JAZU, 1965, 337, str. 5–39). — Udruženje kompozitora Hrvatske 1945–1965 (u: Krešimir Kovačević Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945–1965). Zagreb 1966. — 140 godina Hrvatskog glazbenog zavoda. Zagreb 1967. — Vječni Orfej. Uvod u muzičku umjetnost. Zagreb 1968. — Umjetnički put Mila Cipre (Rad JAZU, 1969, 351, str. 325–450). — Ivan Lukačić, Šesnaest moteta iz zbirke »Sacrae cantiones«. Obradio za suvremeno izvođenje J. Andreis (i popratio studijom: Ivan Lukačić i njegova umjetnost) Zagreb 1970. — Prvi muzički časopisi u Hrvatskoj (Arti musices, 1971, 2, str. 53–80). — Povijest glazbe, 1–4. Zagreb 1974–1976. — Ivo Parać. Život i djela (Rad JAZU, 1978, 377, str. 5–127).
 
LIT.: (ć): Josip Andreis: Povijest glazbe. Osječka pozornica, 1(1941–42) 27, str. 7–8. — Vojmil Rabadan: Josip Andreis, Povijest glazbe. Hrvatska pozornica, 7(1941–42) 37, str. 1–3. — Vladimir Ciprin: Prvo veliko glazbeno-povijesno djelo na hrvatskom. »Povijest glazbe« od Josipa Andreisa, jubilarno izdanje »Matice hrvatske«. Hrvatski narod, 4(1942) 437, str. 2. — Drago Ćepulić: Josip Andreis: Povijest glazbe. Hrvatska smotra, 10(1942) 9, str. 556–557. — Božidar Širola: Prva velika hrvatska »Povijest glazbe«. Nova Hrvatska, 2(1942) 121, str. 7. — Albe Vidaković: Josip Andreis, Povijest glazbe. Sv. Cecilija, 36(1942) 3/4, str. 116–119. — Hubert Pettan: Poviest glasbe. Hrvatska revija, 16(1943) 5, str. 289–291. — Josip Andrić: Josip Andreis, Uvod u glasbenu estetiku. Obitelj, 16(1944) 21/24, str. 287–288. — Vladimir Ciprin (C): Uvod u glasbenu estetiku. Hrvatski narod, 6(1944) 1181, str. 2. — Antun Dobronić: Josip Andreis, Uvod u glasbenu estetiku. Gospodarstvo, 4(1944) 204, str. 7. — Hubert Pettan: Andreisov »Uvod u glasbenu estetiku«. Hrvatska revija, 17(1944) 11/12, str. 629–630. — Krešimir Kovačević: Vječni Orfej. Borba, 46(1968) 6, VIII. — Isti: Hrvatski muzikolog Josip Andreis. Arti musices, 1972, 3, str. 5–18. — Ivo Supičić: Doprinos Josipa Andreisa muzičkoj estetici u Hrvatskoj. Ibid., str. 19–30. — Karl Gustav Feller: Andreis J. Music in Croatia. Kirchenmusikalisches Jahrbuch, 1973, str. 99. (isto s usporednim hrvatskim prijevodom u: Arti musices, 1976, 7, str. 189–190). — Siniša Hrestak: Kapitalno djelo hrvatske muzikologije. Sv. Cecilija, 44(1974) 4, str. 94. — Gerald Abraham: Music in Croatia. By Josip Andreis. Music and Letters, 56(1975) 2, str. 208–210 (isto s usporednim hrvatskim prijevodom u: Arti musices, 1976, 7, str. 182–186). — Bojan Bujić: Music in Croatia. Music and Letters, 56(1975) 3/4, str. 441–447 (isto s usporednim hrvatskim prijevodom u: Arti musices, 1976. 7, str. 186–189. — Siniša Hrestak: Život posvećen glazbenom istraživanju. Novi list 29(1975) 55(6. III) Kulturni prilog br. 11. — Lovro Županović: Josip Andreis, Povijest hrvatske glazbe, Zagreb 1974. Ibid., str. 179–181. — Izak Špralja: Josip Andreis, Povijest Hrvatske glazbe. Croatica Christiana periodica, 1(1977) 1, str. 123–124.
 
Krešimir Kovačević (1983)