Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

FANCIKA (Fanchuka, Fancica, Francica, Francika, Francita, Francsuka, Frančuk, Vanjčko), biskup (?, druga pol. XI. st. — ?, nakon 1134). Pitanje njegova podrijetla nije riješeno; stariji pisci spominju da je Francuz (Ivan arhiđakon Gorički), Saksonac (B. A. Krčelić), Slaven (I. K. Tkalčić). Pripadao je najvjerojatnije Benediktinskom redu. Spominje se u tzv. Felicijanovoj ispravi iz 1134. u kojoj se govori o osnutku Zagrebačke biskupije. Kao kapelan (capelanus regis) i kancelar ugarskoga kralja Ladislava I. Arpadovića odredio je zagrebačkoj crkvi upravitelje iz ugarskih županija Zala i Somogy. Prema G. Prayu zagrebačkim biskupom bio je 1113; Krčelić ističe da ga je na taj položaj postavio kralj Koloman potkraj svoga života ili pak njegov nasljednik Stjepan II, a u novijoj povijesnoj literaturi drži se da je to bilo oko 1116, što je u skladu s novim datiranjem početka vladavine kralja Stjepana II. Arpadovića. Bez oznake biskupije F. se spominje među svjedocima u krivotvorenoj ispravi Stjepana II. iz 1124, kojom je potvrdio listinu kralja Gejze I. Arpadovića iz 1075, i u povelji istoga kralja koje se nastanak datira 1125–28. Kao zagrebački biskup spominje se F. u svezi s vlasničkim sporom koji je vodio s plemićem Sudenjom zbog biskupskog posjeda Dubrave kraj Čazme. Njihov spor riješio je ostrogonski nadbiskup Felicijan u Fancikinu korist. Obično se navodi da je F. upravljao Zagrebačkom biskupijom do 1131. te da ga je kralj Bela II. Slijepi tada premjestio na mjesto nadbiskupa u Baču (Bács; archidioecesis Colocensis et Bacsiensis), budući se u izvorima iste godine kao zagrebački biskup spominje Macelin. Na Varadinskom crkvenom saboru 1134. brat šomoćkog župana Kaladina, župan Adilbert, neki Klanis i brat mu Petar te Sudenja s drugim odličnicima obnovili su pred ostrogonskim nadbiskupom Felicijanom parnicu o spornom posjedu zagrebačkog biskupa. Biskupi, zagrebački Macelin i bački Fancika, također su se pojavili kao svjedoci, nakon čega je Felicijan potvrdio u tom sporu ranije donesenu presudu.

LIT.: B. A. Krčelić: Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis, 1. Zagrabiae 1770, 1, 75, 339 (hrv. prijevod Povijest stolne crkve zagrebačke. Zagreb 1994, 175–179, 181–188). — D. Farlati: Illyricum sacrum, 5. Venetiis 1775, 350. — G. Pray: Specimen hierarchiae Hungaricae complectens seriem chronologicam archiepiscoporum et episcoporum Hungariae, 2. Posonii et Cassoviae 1779, 6, 338. — D. Farlati: Series episcoporum Zagrabiensium. Zagrabiae 1797, 5. — G. Fejér: Codex diplomaticus Hungariae ecclesiasticus ac civilis, 1. Budae 1829, 485; 2, str. 80. — I. K. Tkalčić: Povjestni spomenici Zagrebačke biskupije, 2. Zagreb 1874, 5. — F. Rački: Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia. Zagrabiae 1877, 158. — I. K. Tkalčić: Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba, 1. Zagreb 1889, 1. — Isti: Biskupi zagrebački. Od osnutka biskupije do XIV. vieka. Katolički list, 43(1892) 7, str. 51; 8, str. 58–59; 9, str. 65–66; 12, str. 91. — T. Smičiklas: Diplomatički zbornik, 2. Zagreb 1904, 42–43. — F. Šišić: Priručnik izvora hrvatske historije, I/1. Zagreb 1914, 322. — Isti: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb 1925. — J. Buturac: Zagrebački biskupi i nadbiskupi 1094–1944 (u: Kulturno-poviestni zbornik Zagrebačke nadbiskupije. Zagreb 1944, 20–21). — I. Ostojić: Benediktinci u Hrvatskoj, 3. Split 1965. — J. Buturac i A. Ivandija: Povijest Katoličke crkve među Hrvatima. Zagreb 1973. — N. Klaić: Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku. Zagreb 1976. — Ista: Povijest Zagreba, 1. Zagreb 1982. — G. Györffy: Diplomata Hungariae antiquissima accedunt epistolae et acta ad historiam Hungariae pertinentia, 1. Budapestini 1992. — J. Buturac: Znaci vremena. Rasprave iz hrvatske crkvene prošlosti (1932–1945). Zagreb 1994, 16. — L. Dobronić: Biskup Francika (u: Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb 1995, 9–10). — A. Gulin: Srednjovjekovni zagrebački Kaptol (u: Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094–1994. Zbornik u čast kardinala Franje Kuharića. Zagreb 1995, 138). — A. Lukinović: Zagreb — devetstoljetna biskupija. Zagreb 1995, 39–40.
 
Franjo Emanuel Hoško (1998)