FELDMAN, Miroslav
traži dalje ...FELDMAN, Miroslav, pjesnik i dramatičar (Virovitica, 28. XII. 1899 — Zagreb, 29. V. 1976). Gimnaziju polazio u Osijeku i Zagrebu 1913–17, a medicinu studirao u Zagrebu 1919–21. i Beču 1921–24. Radio kao liječnik u Virovitici, Osijeku, Zagrebu 1924–25, 1930–41 (asistent i primarijus u Zakladnoj bolnici), Sarajevu 1925–27, Pakracu 1927–30. i Karlovcu 1941–43. Od 1943. u partizanima, referent saniteta mornarice te upravitelj bolnice VI. armije. Nakon rata načelnik je saniteta Ministarstva narodnog zdravlja BiH u Sarajevu, 1947–52. upravitelj internog odjela Opće bolnice u Karlovcu, 1953–55. liječnik-internist Stanice za hitnu pomoć u Zagrebu te do umirovljenja 1961. upravitelj domova narodnog zdravlja u zagrebačkim općinama Maksimir i Peščenica. Zbog ljevičarskog angažmana nekoliko puta zatvaran (1925, 1941). — U književnosti se javio kao srednjoškolac 1916. knjižicom pjesama Slutnja pod pseudonimom Miroslavonac. Pod punim imenom prva mu je pjesma objavljena 1917. u Savremeniku. Prva aktovka Pierrot i Colombina, premda 1920. prihvaćena u zagrebačkom HNK, nije izvedena a tekst je izgubljen. U HNK su mu izvedene drame: Vožnja (1927), Zec (1932), Profesor Žič (1934), Na uglu (1935), Srna (1936), U pozadini (1939). Drama Iz mraka, zabranjena odlukom banske vlasti uoči premijere u siječnju 1940, izvedena je 1946. Neizvedena drama Gospođa Dor tiskana je u Savremeniku (1931, 8–9). Drama Doći će dan izvedena je prvi put 1951. u karlovačkom kazalištu. Feldmanove su drame izvodila mnoga kazališta u Jugoslaviji prije i nakon rata, a igrane su još u Pragu i Kladnom (Zec 1934, Profesor Žič 1935), te u Beču (Profesor Žič 1935, u prijevodu Božene Begović). Njegove pjesme i drame zastupljene su u mnogim antologijama, a prevedene su na slovenski, makedonski, češki, engleski, francuski i njemački jezik. Svoj pjesnički izraz F. je oblikovao pod utjecajem ekspresionizma, ali je vedriji od nekih poetskih uzora. Kritika je ukazala na zvonkost Feldmanovih stihova naglasivši lirsku i ispovijednu notu, a katkada i ironiju kao obranu od sentimentalizma; riječ je o intimističkom pjesništvu, s prisnim i nenametljivim humanizmom (N. Miličević). U dramama F. nastoji spojiti scenske novine s društvenim angažmanom i kritikom institucija. Oslonjen na Krležino dramsko iskustvo kao i strujanja u suvremenom europskom kazalištu, on koristi širok izražajni dijapazon: od ekspresionističke tragikomike i groteske do psihološke i društvene realističke drame. Njegov je dramski opus i tematski raznolik te sadržava kritiku militarizma i lažna domoljublja (Zec), porugu malograđanskom mentalitetu i tjeskobnu sliku provincije za I. svjetskog rata (U pozadini), analizu predratnih političkih, društvenih i kulturnih prilika (Na uglu) i ironiziranje pomodna freudizma (Gospođa Dor), sliku okrutna djelovanja policijskog aparata (Iz mraka) te kompleksan prikaz čudaka (Profesor Žič). U najboljim dramama F. je zagovornik tzv. produhovljena realizma (S. Batušić) te autor koji sućutno gleda na ljudske slabosti a tjeskobnoj zbilji suprotstavlja grotesknu viziju svijeta. Zauzimao se za moderni scenski izraz ne odričući se ni izravne idejne usmjerenosti. Sastavnica hrvatskoga modernog teatra, Feldmanove su drame zamišljene »okom skeptika« (R. Marinković) koji je nastojao usuglasiti svoja građanska i umjetnička opredjeljenja (B. Hećimović). Bio je predsjednik Društva književnika Hrvatske (1955–56), potpredsjednik MH (1959–60), predsjednik hrvatskog centra PEN-kluba (1962–73). Za književni rad dobio je više nagrada: Demetrovu nagradu za drame Zec (1933) i U pozadini (1939), nagradu Društva književnika Hrvatske za knjigu Pjesme (1955), Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1972) i Nagradu AVNOJ-a (1975). Njegove umjetničke portrete izradili su M. Tartaglia, engleska kiparica Jessy Stonar, Lj. Šestić i V. Radauš.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.
FELDMAN, Miroslav. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/5875>.