FERNBERGER, Ivan

traži dalje ...

FERNBERGER, Ivan (Feremberger, Ferenberg; Hans, Johann), zapovjednik Hrvatske krajine, vojskovođa (Auer, danas Ora kraj Bolzana, 1511 — Beč, 1584). F. je 1530. stupio u vojsku cara Karla V. i ratovao protiv Francuza u Italiji, a 1540. s austrijskim četama protiv Turaka, koji su ga zarobili kraj Budima. Nakon što se iskupio iz sužanjstva ponovno je ratovao u Italiji braneći Milano od francuskih napadaja. Za ratne zasluge nagradio ga je Karlo V. 1545. plemićkim naslovom s pridjevkom »von Auer«. Istaknuo se i u schmalkaldenskom ratu 1546/47, a 1552. zapovijedao je brodom u floti admirala Andree Dorije u borbi protiv Turaka. Nakon toga stupio je u papinsku vojsku i 1556. borio se protiv španjolske vojske koja je napala Papinsku Državu. Nije poznato njegovo djelovanje do 1566, kada se s četama iz Tirola i Koruške pridružio vojsci kralja Maksimilijana II. i kada je bio izabran za zapovjednika štajerske zemaljske vojske. God. 1574. imenovan je za velikoga kapetana Senja. Razriješen je te dužnosti kraljevim dekretom od 20. III. 1576, nakon što je istražno povjerenstvo koje je vodio J. Drašković, zagrebački biskup, utvrdilo da je od 1574. imao udjela u uskočkom plijenu. F. je 1576/77. bio štajerski zemaljski kapetan i zapovjednik dvorske straže na dvoru nadvojvode Karla u Grazu, a 18. I. 1578. preuzeo je dužnost zapovjednika Hrvatske krajine (u činu potpukovnika). Iste je godine u proljeće porazio Turke kraj Dubovca i Drežnika na Korani (područje današnjeg naselja Drežnik-Grad). Opis bitke kraj Drežnika u stihovima tiskan je pod naslovom Geschichte und Sieg der türkischen Niederlage durch den Ritter Hansen Ferenberger, Lieuttenambt an der Chrobat und Mörgrenzen (Ljubljana 1578). U svibnju i kolovozu dostavio je Bihaću streljivo i hranu, raspršivši tursku vojsku koja je bila u blizini te utvrde, a sudjelujući pod zapovjedništvom Jurja Khevenhüllera, koruškoga zemaljskoga kapetana, i K. Ungnada, hrvatskog bana, u pohodu na Bihaćku krajinu, F. je 1. VIII. zauzeo utvrde Cazin i Ostrožac. U prosincu 1578. izvijestio je nadvojvodu Ferdinanda o mogućnostima obrane Hrvatske krajine (objavio R. Lopašić), a u srpnju 1579. sudjelovao je u određivanju mjesta za gradnju Karlovca. Dobivši u studenom na svoj zahtjev otpust iz službe, iz Karlovca je otišao u Beč, gdje ga je 1582. kralj Rudolf II. imenovao za vojnog zapovjednika Beča (u činu pukovnika). Tu je dužnost obavljao do kraja života. U Zemaljskom arhivu u Grazu nalazi se bakrorez s njegovim portretom iz XVI. st.

LIT.: Allgemeine deutsche Biographie, 6. Leipzig 1877, 715–716. — R. Lopašić: Karlovac. Zagreb 1879, 14, 16, 24, 27, 175–178. — Isti: Spomenici Hrvatske krajine, 1. Zagreb 1884; 3. 1889. — K. Horvat: Monumenta historiam uscocchorum illustrantia, 1. Zagrabiae 1910. — B. Poparić: Povijest senjskih uskoka. Zagreb 1936, 42. — R. Lopašić: Bihać i Bihaćka krajina. Zagreb 1943², 28, 72–73, 132, 138, 192. — M. Radeka: Karlovački generalat. — Lika prema Frasovoj topografiji (u: Karlovac. Radovi i građa iz dalje i bliže prošlosti, 2. Karlovac 1970, 493). — V. Klaić: Povijest Hrvata, 5. Zagreb 1973², 423. — G. Stanojević: Senjski uskoci. Beograd 1973, 96. — Z. Horvat i M. Kruhek: Stari gradovi i utvrđenja u obrani Karlovca u XVI i XVII stoljeću. Karlovac 1579–1979 (zbornik). Karlovac 1979, 61. — M. Kruhek: Postanak i razvoj tvrđave i grada Karlovca. Ibid., str. 82–83, 87–88. — A. Grünfelder: Senjski kapetan Kaspar Raab i senjski uskoci (1576–1585). Senjski zbornik, 9(1981–82) str. 164. — M. Kruhek: Krajiške utvrde i obrana hrvatskog kraljevstva tijekom 16. stoljeća. Zagreb 1995.
 
Tatjana Radauš i Lovorka Čoralić (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

FERNBERGER, Ivan. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/5919>.