FERRARI, Silvio

traži dalje ...

FERRARI, Silvio, prevoditelj i pripovjedač (Zadar, 22. IX. 1942). Do 1948. u Salima na Dugom otoku, potom živi u Camogliju u Italiji. God. 1968. diplomirao je književnost pri Università di Genova; potom je profesor književnosti i povijesti umjetnosti u Camogliju te Genovi. God. 1975–85. član je Skupštine za prosvjetu provincije, odn. općine Genova, 1985–90. profesor je u tamošnjoj gimnaziji, 1990–93. djelatnik je u kulturi, a potom se opet vraća nastavničkom zvanju. Od 1964. piše članke, studije i eseje o književnim, umjetničkim, filmskim i političkim temama, prevodi hrvatske, srpske i bosanskohercegovačke pisce te objavljuje u talijanskim publikacijama Rinascita (Rim), L’Unità (Rim), Il Secolo XIX (Genova), Il Lavoro (Genova), Il Piccolo (Trst), La Stampa (Torino), Nuova rivista europea (Trento) te u zagrebačkoj Republici i Mostu. Istaknuti je prevoditelj Krležinih djela; s izrazitim štovanjem piščeva izraza na talijanski je jezik 1982. preveo Hrvatskoga boga Marsa, 1983. Povratak Filipa Latinovicza, 1984. Na rubu pameti, 1987. Gospodu Glembajeve. Osjećaj za izvorni stil pokazao je i pri prevođenju Matvejevićeva Mediteranskog brevijara 1988, Šoljanova Rustichella 1988. i Kratkog izleta 1990, Kovačeva Životopisa Malvine Trifković 1994, Fabrijeve Berenikine kose 1995, a 1996. Davidovih Fragmenata iz mračnih vremena, Sarajlićeve Knjige oproštaja te Šnajderove Nevjeste od vjetra. F. je napisao i nekoliko ovećih proza u kojima se uz reportažno-putopisnu poetiku naziru i žanrovski zahtjevniji postupci te sjećanja na dvojezična iskustva. Ferrarijeve pripovijesti Sette croati dell’Isola Lunga T. Maroević nazvao je počasnicom materinskom hrvatskom otočnom ishodištu, prozom u kojoj se pojedinačne sudbine promatraju u svjetlu nacionalnih povijesnih drama.

DJELA: Cosa fa Raffaellino del Garbo a Lione. Genova 1986. — La Casa della peste. Genova 1990. — Mille Comizi. Genova 1995. — Un genovese a Palermo. Genova 1995. — Sette croati dell’ Isola Lunga. Genova 1996.
 
LIT.: S. Campailla: Dove tornare e accusare. Messaggero veneto (Venezia), (1984) 8. IV, str. 3. — C. Magris: Krleža ossessionato dal fango della sua terra. Il Corriere della sera (Milano), 9(1984) 15. II, str. 13. — G. Marcenaro: Gran ritorno. Il Giornale (Milano), (1984) 20. V, str. 4. — C. Sgorlon: Quel delirio è la vita. Il Gazzettino (Venezia), (1984) 27. VI, str. 3. — C. Magris: Dalla Croazia con nostalgia. Il Corriere della sera (Milano), 10(1985) 20. III, str. 17. — Isti: La memoria del Mediterraneo. Ibid., 12(1987) 22. VIII, str. 16. — E. Franco: Un mare di parole e di cose da Atene ai fichi secchi. Il Manifesto (Milano), (1988) 27. XII, str. 11. — N. Janigro: Polifonia mediterranea. Ibid. — F. Fejto: Sapore di mare. Il Giornale, (1989) 7. V, str. 20. — A. Fiori: Padre Mediterraneo. L’Unità (Roma), (1991) 24. IV, str. 21. — T. Maroević: Hrvatski Bog Kronos. Vjesnik, 57(1996) 17. VI, str. 16.
 
Dunja Detoni-Dujmić (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

FERRARI, Silvio. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/5926>.