Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

FILIPOVIĆ, Ivan, pedagog, pisac i leksikograf (Velika Kopanica, 24. VI. 1823 — Zagreb, 28. X. 1895). Gimnaziju završio u Vinkovcima 1841, devetomjesečni viši učiteljski tečaj u Srijemskoj Mitrovici 1842. Bio učiteljski vježbenik u Srijemskoj Mitrovici i Vinkovcima 1842–44, učiteljski pomoćnik 1844–46. i učitelj 1846–48. u Novoj Gradiški. Kao dragovoljac sudjelovao u revoluciji 1848. i dospio u mađarsko zarobljeništvo. God. 1850–52. učitelj je u privatnoj školi Petra Zoričića u Zagrebu, potom 1854–62. u Požegi, a 1863–73. učiteljuje u Kaptolskoj glavnoj školi u Zagrebu. God. 1873. imenovan je učiteljem Više djevojačke škole u Zagrebu. Od 1875. do umirovljenja 1887. bio je školski nadzornik Zagrebačke županije. — U pedagoškom radu promicao je suvremene europske pedagoške teorije nastojeći zamijeniti tada prevladavajući Herbartov pedagoški sustav u hrvatskim školama modernijim Diesterwegovim i Dittesovim. U tom smislu priredio je 1865. nacrt Ustava za pučku školu u Trojednoj kraljevini, koji je bio osnovom pri donošenju prvoga školskog zakona za pučke škole u Hrvatskoj 1874. Zauzimao se za slobodu, autonomiju i narodnosnost škole te za pravo žena na sveučilišno obrazovanje. Zbog svojih stajališta često se sukobljivao s vlastima, osobito u doba Khuen-Héderváryjeva režima, a bio je i na udaru crkvenih krugova zbog zahtjeva za odvajanjem škole od crkve. U prvim pedagoškim djelima, rukopisnim Iskricama i Krijesnicama, raščlanjuje odnos učitelja i učenika, politike i škole, govori o organizaciji nastave i metodičkim problemima u nastavi pojedinih predmeta te o izobrazbi žena i njihovu odgoju, a u serijalu Listovi za naš krasni spol (Neven, 1854–56) daje savjete majkama o odgoju djece. Prema odgovarajućim austrijskim udžbenicima sastavio je Slovničku čitanku (1851) i Početnicu (1853) za pučke škole te metodički priručnik za njihovu uporabu pod naslovom Uporavnik (1855). Za potrebe građanske i više djevojačke škole napisao je Kratku poviest književnosti hrvatske i srbske (1875) i Kratku stilistiku (1876). Angažirao se i na strukovnom okupljanju hrvatskog učiteljstva. Utemeljio je Učiteljsku zadrugu 1865, suosnivač je Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora 1871, Saveza hrvatskih učiteljskih društava 1885. Pokrenuo gradnju Hrvatskoga učiteljskog doma u Zagrebu i Učiteljskoga konvikta. Organizirao je učiteljsku skupštinu u Zagrebu 1871, Petrinji 1874. i Osijeku 1878. God. 1895. pokrenuo je Pedagogijsku enciklopediju. U književnosti se javio domoljubnim osmeračkim i deseteračkim stihovima i pripovijestima ilirske poetike, koje je objavljivao 1845–48. u Zori dalmatinskoj i Danici ilirskoj. Zbog pjesme Domorodna utjeha (Neven, 1852), koja u preporodno doba ne bi pobudila posebnu pozornost, Bachov policijski režim osudio ga je zajedno s glavnim urednikom Nevena M. Bogovićem na šest mjeseci tamnice zbog pobune protiv vlasti. To je pojačalo njegovo protunjemačko raspoloženje i okrenutost slavenskoj uzajamnosti te kritičnost spram ljudi i pojava u prilikama koje je nazvao »najcrnjim poniženjem narodnim« (Dragutin Rakovac, 35) Osim domoljubnih, pisao je i ljubavne stihove, a ciklus Lepirice (Narodna knjiga, 1859) spjevao je po uzoru na Vrazove Đulabije. God. 1850. objavio je Mali tobolac raznog cvětja, prvu hrvatsku knjigu namijenjenu mladeži. Osim pripovijedaka, prevedenih s talijanskog jezika, u njoj je i 29 Filipovićevih dječjih pjesama, većinom moralističko-didaktične naravi. Neke među njima (Mladoj naravi, Potlam nauka, Večernjača) uglazbio je 1852. V. Lisinski. U studiji O omladinskoj književnosti (Književna smotra, 1885) ističe etičke i domoljubne elemente kao nosive sastavnice književnosti za mladež, što se očituje i u sadržaju zbirke skupljenih pjesama i pripovijedaka Jagodnjak. Vezujući dječju književnost uz pedagoške ciljeve, preveo je 1865. Franje Hoffmanna 150 ćudorednih pripovjedakah za mladež obojega spola, 1867. Sto malih pripoviedaka za mladež Ch. Schmida, 1866. Igrokaze za mladež, a 1867. Ezopove basne. Također priredio za tisak zbirku Kraljević Marko u narodnih pjesmah (Zagreb 1880). Unatoč prenaglašenoj pedagoškoj nakani, Filipovićeve izvorne, kao i prijevodne radove, resi dobar jezik i stil te posebna briga za čistoću hrvatskog jezika: »Svaka tudja rieč u našemu jeziku žig je ili tudjega gospodstva, ili našega društvenoga siromaštva.« S tih je polazišta pisao i kazališne kritike, koje je objavljivao u Narodnim novinama (1850, 1862–65) i Domobranu (1864–66). U suautorstvu s Gj. Deželićem, Lj. Modecom i Gj. Šimončićem sastavio je veliki dvosveščani njemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik, Neues Wörterbuch der kroatischen und deutschen Sprache (1869–70, 1875). Posluživši se građom iz starijih i suvremenih rječnika (Karadžićeva, Šulekova, Parčićeva, Dežmanova), autori nisu zazirali i od novotvorenica, što su nalagale, kako u predgovoru navode, različne potrebe »našega narodnog života«. Iako u sjeni Šulekova njemačko-hrvatskog rječnika, Filipovićev rječnik pridonio je stabilizaciji leksičke norme hrvatskog jezika, o čem svjedoče i njegova mnogobrojna džepna izdanja, koja je priredio sam F. Pokrenuo je, uređivao, ili suuređivao više periodika: kalendar Narodna knjiga (1858–60), Slavonac (1863), Bosiljak (1864–68), Hrvatski sokol (1870), Prosvjeta (1872), Slovanský pedagog (Prag 1872, 1874), Smilje (od 1873), Književna smotra (1883–95). Radove objavljivao u Danici ilirskoj (1845–48, 1853), Zori dalmatinskoj (1845), Novinama horvatsko-slavonsko-dalmatinskim (1847), Zabavnoj čitaonici (1847–48), Slavenskom jugu (1849), Narodnim novinama (1851, 1857, 1863, 1883), Nevenu (1852–54, 1858), Obćem zagrebačkom koledaru (1852, 1853), Gospodarskim novinama (1853), Narodnoj knjizi (1858–60), Napretku (1859–60, 1864, 1873–74, 1876–79, 1881, 1883, 1885–86), Školskom listu (1859), Pozoru (1860–61), Glasonoši (1862), Zori (Osijek 1863), Bosiljku (1864/65), Slavoncu (1865), Hrvatskom sokolu (1870), Prosvjeti (1872), Obzoru (1873), Zastavi (1874), Smilju (1878/79), Književnoj smotri (1882, 1894), Osječkom listu (1885), Slavi preporoditeljem (1885). Potpisivao se pseudonimima i šiframa Ivan Perić, Kopaničanin, Rodoljub iz Slavonije, F, I. F., I. F-ć., I. F...p...ć, ć, ħ, ц, ф..... ħ. Njegovim imenom nazvana je najviša hrvatska republička pedagoška nagrada.

DJELA: Mali tobolac raznog cvětja za dobru i pomnjivu mladež naroda srbsko-ilirskoga. Zagreb 1850. — Svim našiencem, koji štogod misle i promišljaju. Požega 1863. — Dragutin Rakovac. Zagreb 1867. — Uputa u krasopis ćirilskimi pismeni za hrvatske pučke škole i samouke. Zagreb 1867. — Pismovnik. Zagreb 1868. — Hrvatsko-njemačka besjedovnica. Kroatisch-deutsche Konversations-Schule. Zagreb 1869 (4 izd. do 1904; 5. izd. s. a.). — Neues Wörterbuch der kroatischen und deutschen Sprache, 1–2 (njemačko-hrvatski dio). Agram 1869–70. — Bečke pedagogijske slike. Zagreb 1870. — Kratka poviest književnosti hrvatske i srbske. Za gradjanske i višje djevojačke škole. Zagreb 1875. — Neues Wörterbuch der kroatischen und deutschen Sprache, 1–2 (hrvatsko-njemački dio; suautori Gj. Deželić, Lj. Modec i Gj. Šimončić). Agram 1875. — Kratka stilistika. Za gradjanske i višje djevojačke škole. Zagreb 1876. — Jagodnjak. Zagreb 1878. — Žepni rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika. Zagreb 1878 (6 izd. do 1910). — Schul- und Reise-Taschen-Wörterbuch der kroatischen u. deutschen Sprache. Agram 1878. — Reakcija proti školstva. Zagreb 1879. — Književni tekstovi. Vinkovci 1994. Potpuniji popis radova vidi u: V. Bačić-Kranjec, Bibliografija radova Ivana Filipovića. Zbornik za historiju školstva i prosvjete, 1965, 2, str. 107–109.
 
LIT.: S. Perak: I. Filipović, pedagog i pisac hrvatski. Napredak, 2(1860) 6, str. 87–91; 3(1861) 7, str. 107–111. — Bečke pedagogijske slike, napisao Ivan Filipović. Narodne novine, 36(1870) 270, str. 3. — S. Basariček: Kratka poviest književnosti hrvatske i srbske za građanske i više djevojačke škole, priredio Ivan Filipović. Napredak, 16(1875) 12, str. 185–188. — Jagodnjak, priredio Ivan Filipović. Pučke novine, 2(1878) 27, str. 214. — A. H.: Kraljević Marko u narodnih pjesmah. Hrvatski učitelj, 4(1880) 18, str. 300. — M. Kobali: Ivan Filipović. Smilje, 10(1881–82) 1, str. 9–11. — Ivan Filipović. Hrvatska, 1(1886) 184, str. 3. — Ivan Filipović, kr. županijski nadzornik, pedagog i književnik hrvatski. Napredak, 27(1886) 25, str. 405–408, 415. — J. Kirin: Razvitak hrvatskoga pučkog školstva. Zagreb 1886. — Ivan Filipović. Napredak, 36(1895) 41, str. 611–616. — Lj. Dvorniković: Spomen-listak Ivanu Filipoviću. Ibid., 45, str. 675–678. — J. Veselinović: Ivan Filipović, školski nadzornik u miru. Učitelj, 15(1895–96) 4, str. 214–216. — M. Vuković: Ivan Filipović. Škola, 7(1896) str. 21–29. — D. Trstenjak: Život i rad Ivana Filipovića. Zagreb 1897. — J. Klobučar: Iz Filipovićeva doba. Hrvatski učiteljski dom, 3(1910) 2, str. 10–12; 3, str. 22; 4, str. 30–32. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva Kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 3–7. Zagreb 1910–1911; 11. 1913. — Lj. Krajačić: U spomen 100-godišnjici rođenja Ivana Filipovića. Učitelj, 4(1923–24) 3, str. 14–17. — Lj. Dvorniković: Uspomene i impresije hrvatskih učiteljskih nestora. Hrvatski učitelj, 4(1924) 1/2, str. 35–38. — J. Kempf: Život i rad Ivana Filipovića u Požegi. Ibid., str. 35–38. — J. Kirin: U spomen Ivanu Filipoviću. Ibid., str. 18–23. — S. Vudy: Ivan Filipović. Ibid., str. 41–44. — S. Čajkovac: Ivan Filipović. Napredak, 77(1936) 2, str. 49–56; 3, str. 97–103. — S. Kranjčević: Ivan Filipović. Ibid., 9, str. 369–379. — J. Škavić: Ivan Filipović organizator učiteljstva i pedagoškog rada. Učitelj, 20(54)(1939–40) 4/5, str. 257–262. — J. Demarin: Građa za povijest pedagogije Hrvata, Srba i Slovenaca. Zagreb 1940. — M. Markovac: Uspomeni Ivana Filipovića. Pedagoški rad, 5(1950) 9/10, str. 519–527. — Lj. Lončar: Iz korespondencije Ivana Filipovića. Starine, 1955, 45, str. 389–469. — Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb 1958. — M. B. Janković: Učiteljski portreti. Beograd 1959. — A. Vukasović: Nedosljednost i proturječnost Miloša Jankovića. Život i škola, 8(1959) 5/6, str. 234–252. — M. Robotić: Ivan Filipović. Godišnjak Matice hrvatske, 2(1963) str. 259–271. — V. Bačić-Kranjec: Društveno-politički lik Ivana Filipovića. Zbornik za historiju školstva i prosvjete, 1965, 2, str. 95–110. — J. Ravlić: Ivan Filipović (u: Hrvatski narodni preporod, 2. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 29. Zagreb 1965, 331–333). — D. Švagelj: Ivan Filipović. Revija, 7(1967) 6, str. 123–130. — Isti: Ivan Filipović, reformator i organizator hrvatskog školstva, pedagoški pisac i književnik. Godišnjak Matice hrvatske, 7(1970) str. VI–XIX. — V. Bačić: Ivan Filipović, 1823–1895 (u: Sto godina rada Hrvatskog pedagoško-književnog zbora 1871–1971. Zagreb 1971, 337–368). — S. Batušić: Hrvatska kazališna kritika. Zagreb 1971. — Z. Božičević: Ostavština Ivana Filipovića. Školske novine, 22(1971) 26, str. 8. — M. Gabelica: Vraćamo dug Ivanu Filipoviću. Pedagoški rad, 28(1973) 7/8, str. 317–319. — Ivan Filipović — učitelj učitelja (zbornik). Zagreb 1974. — M. Crnković: Hrvatska dječja književnost do kraja XIX. st. Zagreb 1978, 21–33. — Lj. Lončar: Progoni Mirka Bogovića i Ivana Filipovića zbog književne djelatnosti. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1978, 32, str. 179–216. — Z. Vince: Putovima hrvatskoga književnog jezika. Zagreb 1978. — M. Ogrizović: Likovi istaknutih pedagoga, 1. Zagreb 1980, 9–106. — T. Žalac: Napredni pokreti i organizacije prosvjetnih radnika u Hrvatskoj 1865–1981. Zagreb 1983. — M. Idrizović: Hrvatska književnost za djecu. Zagreb 1984, 17–21. — K. Pavić: Napomene o odjecima Hrvatskog narodnog preporoda u Slavoniji. Slavonski povijesni zbornik, 24(1987) 1/2, str. 223–224. — E. Munjiza: Ivan Filipović — nepokolebljivi Ilirac. Život i škola, 37(1988) 1, str. 109–117. — I. Vavra: Zablude o našem velikanu. Zbornik za povijest školstva i prosvjete, 1988, 21, str. 59–66. — I. Žigić: Hoće li se učitelji odreći oca? Školske novine, 43(1994) 10, str. 4. — I. Biondić: Masovni bijeg ispod Filipovićeve kape. Vjesnik, 55(1994) 16700, str. 12–13. — E. Munjiza: Domoljublje potvrđeno iza rešetaka. Ibid., 16717, str. 16. — Prosudba djela Ivana Filipovića. Zagreb 1994. — Potpuniju lit. vidi u: E. Munjiza, Prilog bibliografiji radova o Ivanu Filipoviću. Zbornik za povijest školstva i prosvjete, 18(1985) str. 216–225.
 
Branko Pleše  i Redakcija (1998)