FINTIĆ, Matija (Fintitius, Phyntych; Mathia Phintych), kanonik i branitelj Siska (?, — Sisak, 21. VI. 1593). Kao kanonik zagrebačkoga Kaptola spominje se 1584–93; bio dekan 1585. i 1592. Prvi je put službu zapovjednika u Sisku obnašao 1587–90. Za velike turske opasnosti 1591–93, kada je osmanlijsku vojsku po Slavoniji vodio bosanski namjesnik H. Predojević, zagrebački Kaptol uputio je Fintića u Sisak da pomogne zapovjedniku kaptolskog banderija N. Mikcu braniti ugroženu kaptolsku utvrdu. U svezi s popisom podložnika koji su bili dužni podavanje desetine prosa i heljde za 1592, F. se spominje kao sisački špan zajedno s B. Đurakom. O njegovoj ulozi za druge opsade grada 22–29. VIII. 1592. povjesničari nisu posve suglasni. Prema jednima, obranom Siska upravljao je Mikac s Fintićem i Đurakom (I. Tkalčić, R. Horvat, D. Karbić), dok drugi, mnogobrojniji, tvrde da je zapovjedništvo sisačkom posadom već tada pripadalo Fintiću i Đuraku (M. Istvánffy, J. W. Valvasor, R. Lopašić, J. Gruden, F. Hefele, M. Kruhek). Nakon Mikčeva povlačenja iz Siska u drugoj pol. 1592. F. je postao jedan od zapovjednika kaptolskog banderija i upravljao obranom grada 1592–93. Težak položaj branitelja prisilio ga je da na sve strane traži pomoć. Nadvojvoda Ernest poslao im je 50 puškara i dvojicu topnika, a R. Eggenberg 100 njemačkih najamnika. Za pomoć braniteljima obratio se zagrebački Kaptol caru Rudolfu koji mu je dodijelio 3000 talira. Osim toga, Fintiću se pridružilo nešto dragovoljaca iz okolnih sela te je njegova posada porasla na oko 800 ljudi. Kada je u pol. lipnja 1593. Memi-beg, zvornički sandžak, opsjeo Sisak, Turci su grad stali tući topovima. U jednom napadaju u predvečerje glavne bitke našao je smrt i F. s dvanaestoricom branitelja dok je zatvarao gradska vrata. Bolonjski rektor Nikola Jakoci je zabilježio da je F. sa suborcima poginuo moleći na glas zvona Anđeo gospodnji. F. je pao kao prva žrtva među zagrebačkim kanonicima u sisačkim bojevima. O njemu pjeva T. Goričanec u svom spjevu o sisačkom boju predstavljajući ga kao branitelja i bodritelja sisačkih vojnika, a donosi i njegov tobožnji vrlo zanimljivi govor suborcima.
LIT.: J. W. Valvasor: Die Ehre des Hertzogthums Crain, 4. Laybach 1689, 518, 522. — M. Istvánffy: Historia Regni Hungariae post obitvm gloriosissimi Mathiae Corvini Regis. Viennae—Pragae—Tergestae 1758, 366, 369. — B. A. Krčelić: Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis, 1. Zagrabiae 1770, 276, 283, 288, 293. — Bruchstücke aus der vaterländischen Geschichte. Luna, 1838, 64, str. 277–278; 65, str. 283–284. — F. Vaniček: Topisch historische Skizzen aus der Militärgrenze. Agramer Zeitung, 38(1863) 33, str. 3. — R. Lopašić: Bitka pod Siskom g. 1593. Glasonoša, 4(1864) 22, str. 3–4. — D. Gruber: Borba Hrvata sa Turci od pada Sigeta do mira Žitva-Dorožkog (1566–1606). Zagreb 1879, 65, 91. — I. Tkalčić: Grad Sisak. Danica, koledar i ljetopis društva svetojeronimskoga za prostu godinu 1883. Zagreb 1882, 121–122. — J. Gruden: Slavni dan Slovencev pri Sisku. 22 dan rožnika leta 1593 (V proslavo 300 letnice). Dom in svet (Ljubljana), 1893, 6, str. 275–276. — F. Hefele: Tristogodišnjica u spomen boja sisačkoga god. 1593. Sisak 1893, 36, 49, 56. — R. Horvat: Borba Hrvata s Turci za Sisak. Dom i sviet, 16(1903) 7, str. 129. — R. Strohal: Opseđenje i poboj sisački 1593. Erdődy kneza Tomaša, horv.-slav.-dalm. bana. Napisao Tomaš Goričanec, klerik biskupije zagrebačke. Pobratim, 20(1910) 11, str. 177; 12, str. 200. — Isti: Svećenici hrvatski književnici u 18. i poč. 19. vijeka ovkraj Velebita. Katolički list, 61(1910) 52, str. 413. — R. Horvat: Borba Hrvata s Turcima za Sisak. Zadrugar, koledar hrvatskih seljačkih zadruga za prostu 1922. Zagreb (1921), 75, 77. — Pobjeda Hrvata nad Turcima kod Siska god. 1593. Sisački glas, 28(1925) 3, str. 1; 10, str. 1; 12, str. 1. — Lj. Ivančan: Kaptolska tvrđava Sisak. Bogoslovska smotra, 16(1928) 3, str. 362–363. — Isti: Nešto o bojevima s Turci kod Siska u XVI stoljeću. Croatia sacra, 1(1931) 1, str. 140. — A. Olesnicki: Tko snosi odgovornost za poraz turske vojske kod Siska 20. ramazana 1001. godine (22. lipnja 1593)? Viestnik Hrvatskoga arheološkoga družtva, NS 22–23(1941–42) str. 136. — S. J.: Bitka kod Siska 1593. Druga opsada Siska od 24–29. srpnja 1592. Vojnik, 4(1944) 5, str. 5. — H. Matković: Hasan-paša pod Siskom 1593. Zagreb 1962, 21, 24. — J. Kolaković: Sisak u obrani od Turaka (1591–1593). Sisak 1967, 65, 89, 107. — J. Buturac i A. Ivandija: Povijest Katoličke crkve među Hrvatima. Zagreb 1973, 179. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 5. Zagreb 1980, 475, 484, 492–493. — Z. Bartolić: Sjevernohrvatske teme, 2. Čakovec 1982, 11, 29, 39, 59. — C. Jelavich: Južnoslavenski nacionalizmi. Jugoslavensko ujedinjenje i udžbenici prije 1914. Zagreb 1992, 250. — J. Ivanović: Sisak u obrani od Turaka. Izbor građe 1543–1597. Zagreb 1993, 156–158, 267, 703. — J. Kolanović: Predgovor (u: Ibid., str. 26). — I. Goldstein: Sisačka bitka u hrvatskoj historiografiji i društvu u 19. i 20. stoljeću (u: Sisačka bitka 1593, zbornik. Zagreb—Sisak 1994, 272, 277). — D. Karbić: Bitka kod Siska u opisima suvremenika (u: Ibid., str. 240). — M. Kruhek: Rat za opstojnost Hrvatskog kraljevstva na kupskoj granici (u: Ibid., str. 44, 51). — A. Lukinović: Zagrebački kaptol i obrana Siska (u: Ibid., str. 73–74). — A. Nazor: O broju vojnika kršćanske vojske u sisačkoj bici 22. lipnja 1593 (u: Ibid., str. 105). — M. Šercer: Vojna oprema i naoružanje u vrijeme bojeva kod Siska 1591–1593 (u: Ibid., str. 245–246). — A. Lukinović: Zagreb – devetstoljetna biskupija. Zagreb 1995, 177. — Lj. Ivančan: Podatci o zagrebačkim kanonicima od 1193. do 1924 (rkp. u Kaptolskom arhivu. Zagreb, str. 442–443).
Pejo Ćošković (1998)
