Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

FIO, Oliver (Fijo), pomorski ekonomist, pisac i pedagog (Pula, 23. I. 1915 — Split, 21. I. 1987). Klasičnu gimnaziju završio 1929. u Splitu, Pomorsko-trgovačku akademiju 1933. u Kotoru, gdje je 1946. položio ispit za kapetana duge plovidbe. Diplomirao je 1953. u Višoj pomorskoj školi u Rijeci i doktorirao 1963. tezom Parobrodarstvo Dalmacije 1878–1918 u Istituto Universitario Navale pri Facoltà di Economia Maritima u Napulju. God. 1933–38. plovio na brodovima trgovačke mornarice, a 1939–41. kao zapovjednik na brodovima Pomorske financijske kontrole u Splitu. Poslije je 1945–46, službovao u Lučkoj kapetaniji u Splitu. Od 1946. bio je u Splitu upravitelj Pomorskog muzeja bivšeg društva Jadranska straža i od 1949. do umirovljenja 1981. direktor Pomorskog muzeja (od 1966. Zavod za pomorsko-društvene znanosti JAZU; danas Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU). Predavao je, u početku honorarno, a od 1982. kao redoviti profesor organizaciju i ekonomiku poduzeća i pomorsko-ekonomsku geografiju u Višoj pomorskoj školi u Splitu. Održavao je nastavu i u Višoj ekonomskoj školi — Ekonomskom fakultetu u Splitu, Pedagoškoj akademiji u Zadru te na poslijediplomskim studijima na Filozofskom fakultetu u Zadru, Pravnom i Ekonomskom fakultetu u Splitu i Zagrebu te Fakultetu za pomorstvo i saobraćaj u Rijeci (1977–86). — Nakon II. svjetskog rata proučavao je i obrađivao razvoj brodarstva dalmatinskih regija, gospodarske temelje za pomorski razvoj jadranskih otoka (Olib, Ist, Vrgada i Hvar), utjecaj ekonomskih činitelja agropedologije na pomorsku orijentaciju stanovnika pojedinih regija i razvoj pomorskog školstva na Jadranu. U pol. 1960-ih usmjerio je svoj rad prema suvremenoj pomorsko-gospodarskoj tematici promatrajući Jadran kao cjelovito područje. Objelodanio je brojne knjige i monografije te o. 350 znanstvenih i stručnih članaka i studija u Jadranskoj straži (1932, 1938–40), Mornaričkom glasniku (1938, 1971, 1974, 1979, 1983), Kalendaru Naš mornar (1939–40), Pomorstvu (1946–47, 1950–51, 1954, 1956–59, 1961–64, 1967, 1972, 1975, 1978), Ekonomskom pregledu (1954, 1971, 1980), Radovima Instituta JAZU u Zadru (1954, 1957, 1959–61, 1968), Zadarskoj reviji (1954, 1957, 1962), Našem moru (1955–59, 1967, 1972–75, 1980–84), Analima Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku (1956), Godišnjaku Pomorskog muzeja u Kotoru (1956, 1960, 1971), Atti della Accademia nazionale di Marina mercantile (Genova 1957), Jadranskom zborniku (1957), The Magazine of the School of Navigation of the University of Southampton (Warsash 1957), Analima Jadranskog instituta JAZU u Zagrebu (1958), La Marina mercantile (Genova 1958), Pomorskom zborniku (jubilarno izdanje, 1962), Pomorskom zborniku (1963–67, 1972, 1976–77), Privredi Dalmacije (1964, 1967–68, 1970, 1972–73), Privrednom vjesniku (1966, 1977), Prilozima povijesti otoka Hvara (1969, 1978), Zborniku radova o problemima pomorske privrede (1969), International Review of Marine Automation (Genova 1970–71), Prometnoj valorizaciji SR Hrvatske (Zagreb 1971), Encyclopaedia moderna (1972), Hvarskom zborniku (1973, 1978), Zborniku Fakulteta za pomorstvo i saobraćaj (1979), Suvremenom prometu (1982, 1986), Susretima na dragom kamenu (1983–84) i dr. Zaslužan je za modernizaciju splitskoga Pomorskog muzeja, za osnivanje pomorskih muzeja u Orebićima, Zadru i Starom Gradu na Hvaru te za očuvanje pomorskih arhiva u Orebićima i Hvaru. Bio je urednik časopisa Jadranska straža (1938–39), jedan od osnivača i potom urednik glasila Pomorstvo (1946–75), član uredništava jubilarnog izdanja Pomorskog zbornika (1962), redovitoga Pomorskog zbornika (1965, 1980–81), stručni urednik prvog i drugog izdanja Pomorske enciklopedije i HBL LZ, član utemeljitelj Saveza društava za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije (1962), predsjednik Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije u Splitu (1975–82), dopisni član Nacionalne akademije za pomorske znanosti u Genovi (od 1986), jedan od utemeljitelja Međunarodnog instituta za pomorsku kulturu (1969).

DJELA: Prilozi poznavanju pomorskog školstva na našoj obali u XIX stoljeću. Zagreb 1956. — Pomorski muzej Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu (suautor C. Fisković). Zagreb 1960. — Parobrodarstvo Dalmacije 1878–1918. Zadar 1962. — Pomorci otoka Hvara 1871–1964. Split 1964. — Kretanje radne snage u brodarstvu u splitskom pomorskom okružju u razdoblju između 1947. i 1965. godine. Split 1965. — Obalna linijska plovidba u privredi Jugoslavije (suautor). Split 1965. — Riflessi economico-sociali dell’attività dei vari mezi di trasporto, con particolare riferimento al litorale jugoslavo. Genova 1966. — Ekonomski i društveni značaj suvremenog pomorskog prijevoza osoba. Split 1968.
 
LIT.: R. Barbalić: Pomorstvo zadarsko-šibenske regije u drugoj polovici XIX. stoljeća. Riječka revija, 4(1955) 1, str. 41. — I. Šišević: Prilozi poznavanju pomorskog školstva na našoj obali u XIX. stoljeću. Naše more, 3(1956) 3, str. 237. — M. D.: Splitsko brodarstvo u razdoblju od 1880. do 1940. godine. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 9(1960) 3, str. 95. — R. Barbalić: Parobrodarstvo Dalmacije (1878–1919). Jadranski zbornik, 6(1963–65) str. 467. — Isti: Pomorci otoka Hvara (1878–1919). Ibid., str. 467–468. — Fio Oliver, kapetan d.pl. Ljetopis Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije, 1. Zadar 1967, 72–73. — B. Jurić: Ekonomski i društveni značaj suvremenog pomorskog prijevoza putnika. Zadarska revija, 18(1969) 4, str. 310–314. — B. Tomić: Opasna plovidba mirnim koridorima. Zaštita Jadrana. Nedjeljna Dalmacija, 10(1980) 20. VII, str. 3. — 50-obljetnica javnog djelovanja Olivera Fija. Naše more, 30(1983) 3/4, str. 97–100. — J. Mađarić: Prof. dr. Oliver Fio. Suvremeni promet, 8(1986) 3, str. 195. — Z. Tarle: Jesmo li pomorci ili primorci? (intervju). Novi list, 40(1986) 6–7. IX, str. 9. — I. Grabovac: Promicatelj pomorske misli. Slobodna Dalmacija, 44(1987) 24. I, str. 10. — M. Žuvić: Kapetan u moru zaborava. Nedjeljna Dalmacija, 18(1988) 24. I, str. 20. — Isti: Kalano je velo idro ... Slobodna Dalmacija, 53(1995) 21. I, str. 15.
 
Tatjana Delibašić (1998)