Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

FRANIČEVIĆ PLOČAR, Jure, pjesnik i romanopisac (Vrisnik na Hvaru, 12. XII. 1918 — Split, 16. I. 1994). Brat pjesnika, književnog povjesničara i kritičara Marina. Dva razreda gimnazije privatno je položio u Šibeniku, treći je završio u Realnoj gimnaziji u Splitu 1935, a u četvrtom je napustio školovanje i vratio se u Vrisnik. Tada nastaju njegovi prvi književni pokušaji, pjesme i roman o siromašenju hvarskog seljaka, kojih su rukopisi izgubljeni. Za rata u partizanima obnaša vojne i političke dužnosti. Nakon rata je sekretar Oblasnoga komiteta za Dalmaciju 1945–47, načelnik Agitpropa CK KPH 1947–49, tajnik Prezidija Sabora NRH 1947–53. God. 1953. vraća se u Split gdje je do 1960. direktor Gradske biblioteke, a zatim osoba u javnom životu grada. Umirovljen je 1970. Jedan je od pokretača časopisa Mogućnosti (1954) i član njegova uredništva (1954–58). Od 1973. izvanredni, a od 1988. redoviti član JAZU (HAZU). Dobitnik je Nagrade Društva književnika Hrvatske 1953. za zbirku pjesama Stope na kamenu i 1959. za roman Raspukline; Nagrade »Vladimir Nazor« 1966. za zbirku pjesama Golubovi i trube i 1984. za životno djelo, »Goranove nagrade« i NIN-ove nagrade za roman Vir 1974, Nagrade AVNOJ-a 1976, Nagrade grada Splita za životno djelo 1982. i »Goranova vijenca« 1983. — Prva mu je pjesma Put u svjetlost objavljena u splitskom Hrvatskom glasniku 1940. U tijeku rata pripremio je zbirku svojih predratnih i ratnih pjesama, koja je kao prva knjiga partizanske lirike umnožena početkom 1943. pod naslovom Preko rovova i potpisana ratnim pseudonimom Juraj Pločar. Poslije rata surađuje uglavnom pjesmama, ali i pripovijetkama, člancima i intervjuima u časopisima Izvor, Republika, Hrvatsko kolo, Krugovi, Mogućnosti, Savremenik (Beograd), Riječka revija, Književnik, Forum, Odjek, Most te novinama. Drama Na otoku (suautor M. Franičević) izvedena je 1952. u Zagrebu i Zadru, dramatizacija romana Vir 1975. u Splitu a romana Mir na zagrebačkoj TV 1985. Za Radio-Zagreb napisao je drame: Razlaz u krugu (1963) i Stid (1964). Franičevićeva je rana poezija estradna, anegdotska i epična, a u zrelijoj fazi bliža je lirskoj refleksiji, baladeskne je strukture i elegičnih tonova. Čakavske pjesme nastajale su istodobno sa štokavskima, ali su objavljene tek 1974. u knjizi Šaka zemje. Oblikom, odnosom vezanoga i slobodnoga stiha, idejama i izrazom one su bliske štokavskim pjesmama, iako su često utemeljene na anegdoti te naginju naivi, humoru, katkada i groteski. Seoski i mediteranski motivi dobro korespondiraju sa zavičajnim dijalektom, a nije rijetka ni poslovična sažetost kojom se naznačuju elementarne istine. F. je počeo objavljivati prozu kao potvrđeni pjesnik, no ona je ravnopravna u cjelini njegova opusa. Nakon prve objavljene pripovijesti počinje serijom romana u kojima je vidljiva sklonost psihološkom realizmu, katkada uopćavanjima, pragmatizmu i dokumentarnosti, ali i psihološkom nijansiranju lika otočkog čovjeka u ratu. U Franičevićevoj ratnoj heksalogiji ima ulomaka, pa i većih cjelina, u kojima je priča intimnije intonirana, a pisac zaokupljen likovima na rubu ratnih zbivanja (lik Griše), čak i lirskom simbolikom, pa zgusnutijim izrazom i modernijom fakturom. Pjesme su mu prevođene na bugarski, češki, hindu, mađarski, njemački, poljski, ruski, talijanski jezik; roman Vir preveden je na mađarski (1975) i rumunjski (1982) a Mir na ruski (1977) i bugarski (1978). Zagrebačka TV prikazala je dva filma o njegovu književnom radu (1975. i 1980).

DJELA: Preko rovova. Hvar 1943. — Oganj zemlje. Zagreb 1946. — Sunčana. Zagreb 1951. — Konjik na proplanku. Zagreb 1952. — Na otoku (suautor M. Franičević). Zagreb 1952. — Stope na kamenu. Zagreb 1953. — Gluha zvona. Zagreb 1956. — Nagnuta neba. Zagreb 1957. — Raspukline. Zagreb 1957. — Zvoni na nebo. Zagreb 1961, 19692. — Golubovi i trube. Zagreb 1966. — Lanac. Zagreb 1967. — Mir. Zagreb 1971. — Dubine i jarboli. Zagreb 1972. — Šaka zemje. Split 1974. — Vir. Zagreb 1974 (5 izd. do 1987). — Žedna sidra. Subotica—Beograd 1975. — Baština. Zagreb 1976, 19862. — Ustrajno more. Split 1976. — Pjesme; Raspukline. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 143. Zagreb 1977. — Grumen sna. Sarajevo 1982. — Poezija. Split 1986. — Ljubav je ravnica upila. Vukovar 1990.
 
LIT.: Š. Vučetić: Pjesme Jure Franičevića-Pločara. Slobodna Dalmacija, 4(1946) 557, str. 3. — N. Simić: Oganj zemlje. Republika, 3(1947) 2, str. 125–129. — Đ. Šnajder: Impresije o Sunčani Jure Franičevića. Naprijed, 9(1952) 6, str. 4. — Š. Vučetić: »Stope na kamenu« Jure Franičevića Pločara. Republika, 10(1954) 1, str. 83–85. — D. Cvitan: Gluha zvona Jure Franičevića Pločara. Krugovi, 6(1957) 2/3, str. 218–222. — T. Čolak: Drugi roman Jure Franičevića Pločara. Život, 6(1957) 10/11, str. 316–318. — N. Disopra: Bez četvrtog čavla. Mogućnosti, 4(1957) 6, str. 492–499. — N. Kolumbić: Blizanci Jure Franičevića Pločara (Gluha zvona i Raspukline). Zadarska revija, 6(1957) 3, str. 283–285. — T. Lalin (-LIN): Jedan svježiji vid Franičevićeve poetske misli. Slobodna Dalmacija, 15(1957) 19. X, str. 5. — J. Laušić: Život iz temelja. Mogućnosti, 4(1957) 10, str. 814–825. — J. Pupačić: Dolazak Griše. Krugovi, 6(1957) 10, str. 856–862. — I. Slamnig: Kameni križni put. Narodni list, 13(1957) 3854, str. 4. — K. Špoljar: Crni sunčani otok. Republika, 13(1957) 4, str. 32. — I. Zidić: Propeta dolina. Vidik, 4(1957) 14, str. 58–60. — S. Novak: »Nagnuta neba«. Knjiga pjesama Jure Franičevića Pločara. Mogućnosti, 5(1958) 1, str. 73–75. — M. Marković: Monolozi o igri između života i smrti. Lirika s ratnom tematikom Jure Franičevića Pločara. Ibid., 7(1960) 6, str. 485–501. — I. Slamnig: Ljudi u čovjeku. Književnik, 2(1960) 13, str. 13–29. — Isti: Zvoni na nebo. Telegram, 2(1961) 73, str. 5. — J. Laušić: Umjesto osvrta (Zvoni na nebo). Razlog, 2(1962) 2, str. 213–215. — J. Matošić: Otkup ponižene krvi. Mogućnosti, 9(1962) 3, str. 291–299. — T. Slavica: Marginalije uz romane Jure Franičevića Pločara. Ibid., 11(1964) 7, str. 714–722. — T. Bakarić: Ludi Jeremija. Republika, 23(1967) 7–8, str. 365. — I. Mandić: Karike moralnog i fizičkog rasula. Vjesnik, 28(1967) 27. V, str. 6. — S. Mihalić: Jure Franičević Pločar, Golubovi i trube. Ibid., 18. VI, str. 8. — M. Prelas: Savjest i vizija sadašnjosti. Jure Franičević Pločar, »Lanac«. Mogućnosti, 15(1968) 1, str. 86–98. — B. Donat: Romani Jure Franičevića Pločara. Republika, 28(1972) 11, str. 1169–1182. — J. Laušić: Ljudsko kao jedini zalog, smisao i svrha revolucije. Ibid., 5, str. 561–564. — S. Razović: Struktura proze Jure Franičevića Pločara. Mogućnosti, 20(1973) 9, str. 972–978; 10, str. 1157–1172. — Ista: Diferencijacija likova Jure Franičevića Pločara. Revija, 14(1974) 4, str. 46–70. — R. Vučković: Jure Franičević Pločar, Vir. Izraz, 19(1975) 3, str. 371–374. — M. Prelas: Rađanje čovjekove baštine. Slobodna Dalmacija, 34(1976) 6. XI, str. 7. — V. Vidović: »Žedna sidra«. Zadarska revija, 25(1976) 5/6, str. 502–505. — S. Novak: Predgovor (u: Pjesme Raspukline. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 143. Zagreb 1977, 7–23). — S. Grubač: »Ustrajno more«. Mogućnosti, 24(1977) 12, str. 1420–1426. — S. Razović: O novejšem romane Jure Franičevića Pločara. Most, 1979, 3/4, str. 13–21. — M. Prelas: Kazivanje o čovjekovoj uspravnosti. Mogućnosti, 28(1981) 8/10, str. 858–861. — J. Kaštelan: Nacrt za portret (predgovor u: J. Franičević Pločar, Grumen sna. Sarajevo 1982, 5–14). — K. Bagić: Angažman koji se ne primjećuje (Vir, Mir i Baština). Quorum, 1(1985) 1, str. 24–30. — Biografije novih članova Akademije. Ljetopis JAZU, 1989, 92, str. 391. — K. R.: Pisac ljudskih stradanja. Vjesnik, 55(1994) 18. I, str. 13. — J. Fiamengo: Pretakao je zavičaj u jezik. Mogućnosti, 41(1994) 1/3, str. 189–193. — I. Petrinović: Zagovornik duha tolerancije. Ibid., str. 187–188.
 
Karmen Milačić (1998)