FRANIĆ POŽEŽANIN, Ivo

traži dalje ...

FRANIĆ POŽEŽANIN, Ivo, pisac i etnolog (Požega, 6. VII. 1886 — Topusko, na poč. 1945). Gimnaziju završio 1905. u Požegi. Etnologiju slušao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1930–34. Bio je službenik u poduzećima u Požegi i Osijeku 1908–14. Za I. svjetskog rata natporučnik austrougarske vojske, potom u Zagrebu radi u Glavnom ravnateljstvu državnih željeznica 1919–32, uređuje tjednik Trgovac 1919–21, Kazališni list 1920–21. te 1923. izdaje glasilo Narodne radikalne stranke Odjek u kojem člancima i stihovima promiče monarhistički centralizam, a S. Radića i H(R)SS napada zbog federalističkih zahtjeva. God. 1935–39. direktor je Etnografskog muzeja u Zagrebu i urednik Vjesnika Etnografskog muzeja 1935–38. Pisao pjesme, crtice, novele, dramske pokušaje, književne prikaze, kazališne i likovne kritike, etnološke i arheološke rasprave, članke o trgovini, radničkom i socijalnom osiguranju. U etnografskim raspravama pisao je o našim biljnim narodnim ličilačkim bojama velike kakvoće i trajnosti, o oraćim i sjetvenim običajima i obredima pretežito požeškoga kraja, o seoskim zadrugama požeškoga i sisačkog područja te o kućnom redu, obiteljskim i ženidbenim običajima. Objelodanio je knjige sa stručnim pretenzijama Umjetnost i umjetnički obrt te Meja i Praputnjak. Prva je svaštarski traktat o različitim vrstama umjetnosti i umjetničkog obrta pretežito pretpovijesnog razdoblja bez sustava i metodologije, a druga etnografska studija o sušačkom dijelu Hrvatskoga primorja te materijalnoj i duhovnoj kulturi naroda toga područja utemeljena na dvogodišnjem ciljanom opažanju. Baveći se i pučkim duhovnim stvaranjem, zabilježio je hrvatski apokrif o Mariji i Isusu (San Bl. Djevice Marije, 1935) te stihovanu božićnu prigodnicu Sveta tri kralja i dramski dijalog Adam i Eva (Dvije božićne prigodnice iz Slavonske Požege, 1937). Seriju članaka o staroj zagrebačkoj katedrali objavio u reviji Zagreb (1934–35). Objavio je knjige pjesama Spomenici mladosti, U borbi života i Čeznuća i maštanja. Pisao je različitim metričkim sustavima bez osobnih crta oponašajući Đ. Arnolda, J. Jovanovića Zmaja i kasnije hrvatske i srpske pjesnike. U autobiografskoj pripovijetki San jednog sutona, objelodanio je i nekoliko ljubavnih pjesama. U romanu iz hrvatske povijesti Na mrtvoj straži tradicionalnom šenoinsko-tomićevskom tehnikom opisuje ratove Krste Frankapana protiv Turaka i Ferdinanda Habsburškog u građanskom ratu koji je izbio nakon Mohačke bitke. U prozi je postignuo vještinu pripovijedanja i pisanja dijaloga. U rukopisu mu je ostala drama U moru nihilizma. Objavljivao je u periodicima Luč (1906–10), Narod (1906–07), Pobratim (1906–12), Požeški glasnik (1906–08), Hrvatski radiša (1911), Slavonac (1911, 1932–33), Trgovac (1919–23), Kazališni list (1920–21), Odjek (1923–25), Novo doba (1930–32), Narodne novine (1932–35), Kalendar Narodne novine (1932), Jadranska pošta (1933), Jadranski dnevnik (1935), Vjesnik Etnografskog muzeja u Zagrebu (1935–38), Etnolog (1937–39), Hrvatski narod (1939) i dr. Služio se pseudonimima i šiframa Anef, Anfrić, Argus, Demokles, Ivanić Fran, Fran Ivanić, Kritikus, I. F. Kundakčić, Nicif, Pif, Svevid, Veritas, Vojvoda Jurko, Zatočenik, Zmaj Vukogorički, if, ifp, I. K. F., nić, P.

DJELA: Spomenci mladosti. Požega 1908. — U borbi života. Zagreb 1921. — Na mrtvoj straži, 1–3. Zagreb 1927. — San jednog sutona. Zagreb 1931. — Umjetnost i umjetnički obrt. Zagreb 1931. — Hrvatsko primorje. I. Meja i Praputnjak. Zagreb 1937. — Jugoslavenska žetva. Običaji i obredi. Ljubljana 1938.
 
LIT.: S. Parmačević: Među knjigama. Zvono, 2(1908) 240, str. 2. — F. Rožić (F. R.): Spomenci mladosti. Hrvatstvo, 5(1908) br. 205. — V. Petrović (-o-ć): Lirika. Savremenik, 4(1909) 4, str. 220–221. — F. Nikolić (F. N.): Ivan Franić Požežanin, U borbi života. Omladina, 5(1921) 2, str. 47–48. — T. P.: Ivo Franić, Umjetnost i umjetnički obrt. Novo doba, 14(1931) 123, str. 3 — M. Ujević (M. U.): Stihotvorenija »Hrvatskoga radiše«. Hrvatska straža, 3(1931) 106, str. 4. — Isti: Opet o poeziji Ivana Franića Požežanina. Ibid., 117, str. 4. — Franićeve »reforme« Etnografskog muzeja. Ibid., 7(1935) 183, str. 4. — M. Kus-Nikolajev: Slučaj Etnografskog muzeja. Jutarnji list, 25(1936) 8851, str. 8. — E. Gašparac: Osvrt na knjigu »Hrvatsko primorje«. Obzirom na Meju i Praputnjak. Obzor, 78(1938) 233, str. 2. — M. Gavazzi: Sa stramputice Ivana Franića Požežanina. Ibid., 65, str. 1–2. — F. Pavešić (F. P.): Etnografija Ivana T. Franića. Hrvatsko primorje. I. Meja i Praputnjak. Hrvatski dnevnik, 3(1938) 645, str. 15. — (S. Vrinjanin): Meja i Praputnjak. Hrvatska Danica, 1938, 8, str. 9.
 
Karmen Milačić i Jure Šonje (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

FRANIĆ POŽEŽANIN, Ivo. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/6269>.