Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ANDRIJAŠEVIĆ, Vital (Andriaš, Andriašev, Andriasci, Andriassi, Andriassius), vjerski pisac i povjesničar (Dubrovnik, 1616 — Dubrovnik, 10. VIII 1688). Podrijetlom je iz Popova polja. Prve studije učio je u Dubrovniku i 1636. ušao u franjevački red, kad je svoje svjetovno ime Andrija zamijenio za Vital. Na daljnje nauke išao je u Italiju, gdje je postao generalni lektor teologije i generalni propovjednik. Ne znamo točno kad se vratio u Dubrovnik, ali od 1649. pa do smrti vidimo ga u Dubrovačkoj franjevačkoj provinciji, gdje djeluje kao učitelj novakâ, predaje retoriku i filozofiju, obnaša povremene funkcije u redu, a više puta je i korizmeni propovjednik. Na temelju triju ranijih kataloga sastavio je 1649. Nekrologij redovnikâ dubrovačke provincije. Od 1659. vodi knjižnicu Male braće u Dubrovniku. God. 1669. započe kroniku dubrovačke franjevačke provincije, koju je poveo od 1649. i dalje pisao do smrti, a koju su nastavili drugi franjevci (pod kasnije danim naslovom Chronicon necnon Decreta et Acta … ab anno 1649–1713). Djelo je ostalo u rukopisu, kritički je pisano, a sadrži i neke vijesti iz svjetovne povijesti te opis potresa od 1667. Za vrijeme potresa našao se na otočiću Daksi, a 10 dana kasnije u pismu Dubrovčaninu Diodoru Bosdari (Boždareviću) u Anconu opisao je događaj, pa je taj opis kao vrijedan izvor više puta tiskan. Dana 12. XI 1679. dubrovačka ga je vlada izabrala za stonskog biskupa, ali on to nije prihvatio. U vremenu od 1661. do 1686. tiskao je A. razna djela na talijanskom i hrvatskom jeziku u Mlecima i Anconi. Njegov Nekrologij franjevačke provincije, koji je ostao u rukopisu, upotrijebio je 1758. Sebastijan Slade-Dolci za svoj novosastavljeni.

DJELA: Quadragesimale. Con le Prediche di S. Giuseppe, e dell’Annonciatione di Maria. In Venetia per Francesco Storti 1661. — Devotioni po libriem Duhovniem skupgliene; i sa pokriepglienie Duxaa uzviglenich u iesik Dubrovacki sloxene. V Mletiem po Franu Brogiolu 1664. — Pravi nacin sa prositti milosti ù Gospodina Boga pò dostoianstvu Slavnoga, i Svetoga Antuna òd Padue Slovinskomu Narodu odkriven. V Mletiem po Franu Brogolù 1664. — Lettera di Raguaglio nella quale si sente la totale distruzione della Citte di Ragusa dal Terremoio quest’anno 1667 li 6 Aprile a ore 14 il Mercoledi Santo. Scritta al Molto Illustre Signore il Signore Diodoro Bosdari in Ancona. In Ancona nella Stamperia Camerale 1667. — Rasgovor Dusciae Bogogliubnae sa ù gliubaui Boscioi dan prouesti. Anconae per Franciscum Seraphini 1667. In Venetia per Nicolò Pezanna 1686. — Awento predicato all’Illustrissimo, et Eccellentissimo Senato di Ragusa. Con otto Sermoni della Novena; due prediche del Patriarcha San Domenico. Un trattato per formar l’Imprese, e un’altro della memoria artificiale, o locale. In Venetia presso Benedetto Miloco 1679. — Pvt od raia nailascgni Dusciam Bogogliubniem. In Venetia per Nicolò Pezzana 1686.
 
LIT.: Sebastijan Slade-Dolci: Fasti litterario-ragusini. Venetiis 1767, 64. — Šime Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Beč i Zadar 1856. — Petar Franasović: List otca Živka Andrijaša, malobraćanina, pisan g. Bogdanu Bozdariću u Jakin, iz Dubrovnika na 16 travnja 1667. Narodni kalendar (Zadar), 16(1878) str. 111–120. — Vicko Adamović: O trešnjama grada Dubrovnika (s tekstom Andrijaševićeva izvještaja). Dubrovnik 1883, 20–25. — Radoslav Lopašić: Hrvatski izvještaj o velikom dubrovačkom potresu. Starine JAZU, 1892, 25, str. 134–137. — Benvenutus Rode: Necrologium Fratrum Minorum de Observantia Provinciae S. P. Francisci Ragusii. Quaracchi 1914, 58, 186. — Mijo Brlek: Rukopisi knjižnice Male braće u Dubrovniku I. Zagreb 1952. — Serafin Marija Crijević: Bibliotheca Ragusina, 4 (priredio Stj. Krasić). Zagreb 1980, 195–196, 221–222.
 
Vinko Foretić (1983)