Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

FRANKAPAN, Ivan VI. st. (de Frangepanibus; Anž, Angelo, Gian, Giovanni, Hanž, Hans, Joannes, Johan, Johannes, Vale, Valle, Valen), hrvatsko-dalmatinski ban (?, prije 1410 — potkraj prosinca 1436). Sin Nikole IV. God. 1410. zaručen je s Katarinom, kćeri kneza Ivaniša (Ivana) Nelipčića, koji je 1411. posinio svoga budućeg zeta na koga su mirazom trebala prijeći sva obiteljska imanja Nelipčića, što je 28. XI. 1412. potvrdio i kralj Žigmund za boravka u Brinju. Ivan se s Katarinom vjenčao 1416. nakon čega su Frankapani postali najmoćnijom velikaškom obitelji u hrvatskim zemljama. U ljeto 1424. stigao je Ivan, koji je tada nosio naslov senjskoga kneza, na budimski dvor, gdje se posredovanjem danskoga kralja Erika VII. izmirio s Fridrikom II. Celjskim, optuženim za ubojstvo svoje supruge Elizabete Frankapan. U kolovozu 1426. boravio je na dvoru posljednjega milanskog vojvode Felippea Marije Viscontija, a odatle odlazi u Dansku kralju Eriku VII, koji je Ivana proglasio vitezom, dao mu leno te ga postavio upraviteljem dvaju kraljevskih gradova i dvorskim namjesnikom u Švedskoj. U službi danskoga kralja bio je i potkraj lipnja 1432. kada mu je umro otac Nikola IV. Za ustanka Šveđana protiv vlasti danskoga kralja 1433–34. izgubio je Ivan povjerene gradove i vratio se u domovinu. Po povratku preuzeo je bansku čast, koju dijeli s trećim bratom Stjepanom III (II), što im je poveljom izdanom u Baselu 16. I. 1434. potvrdio i kralj Žigmund. Otada se oni u vladarskim ispravama nazivaju hrvatsko-dalmatinskim banovima. Ivan je prepustio bratu Stjepanu III (II) Senj, Modruš i Bihać, a sam je češće boravio u Klisu, Omišu i Sinju. Ivanovi odnosi s kraljem Žigmundom sve su se više pogoršavali, a kralj je u drugoj pol. 1435. tražio od Ivana da mu ustupi baštinu Nelipčića. Nakon što ban Ivan na to nije htio pristati, kralj ga je 1436. proglasio odmetnikom, lišio banske časti, koju je dodijelio Matku Talovcu, i poveo protiv njega rat. Tu promjenu Ivan nije prihvaćao nego se i dalje potpisivao kao ban Hrvatske i Dalmacije i knez krčki, modruški, cetinski i kliški. Potkraj listopada 1436. boravio je u Klisu i nastojao se mletačkim posredovanjem izmiriti s kraljem Žigmundom, ali izmirenje nije dočekao, jer je uskoro umro.

LIT.: G. B. Ramusio: Navigationi et viaggi. Venezia 1553–1559, Amsterdam 1967. — G. Schoning: Beretning om den Venetianske Adelsmand Querini Skibbrud og Ankomst til Oen Rost i Nordlandene Ao. 1432. København 1763. — A. Ridderstad: Lexicon över Östergotland, 2. Norrköping 1877. — H. Hildebrand: Sveriges middeltid, 1. Stockholm 1879. — C. Bullo: Il viaggio di m. Piero Querini e le relazioni della Repubblica veneta colla Svezia. Venezia 1881. — R. Lopašić: Bihać i Bihaćka krajina. Zagreb 1890, 296–299. — V. Jagić: Privilegien einiger dalmatinischen »Vlachen« aus dem Jahre 1436. Archiv für slavische Philologie (Berlin), 14(1892) str. 156–157. — C. G. Stuffe: Skandinavien under Unionstiden. Stockholm 1911. — C. L. Vangensten: Erik af Pommern i Venedig 1424. Antonio Morosinis Krønike og Aktstykker fra Archivio di Stato ai Frari, Venedig. Danske magazin, S 6(1913) 1, str. 72–88. — P. Gaković: Povelja Anža Frankopana. Prilozi za istoriju Krajine. Vrbaske novine, 6(1934) 518, str. 2. — J. Ćuk: Pacta conventa Hrvata i Srba iz vremena Kosova. Hrvatski dnevnik, 2(1937) 340, str. 17–18. — J. Tadić: Promet putnika u starom Dubrovniku. Dubrovnik 1939. — J. Soldo: Cetina — srednjovjekovna županija i kneštvo Nelipića. Sinjska spomenica 1715–1965. Sinj 1965, 63–101. — B. Fritz: Oversikt over Västmanlands forvaltning/Östergotlands forvaltning. Stakeborgs, Ringstadaholms, Ronos o. Hovs fogderier, Hus, land och län 2, 1973, 1992. — G. Lundberg: Stegeborg under middeltiden. Nörrköping 1978. — T. Dahlerup: Gyldenlands og Politikens Danmarkshistorie. Danmarks Historie (København), 1989, br. 6. — V. Klaić: Krčki knezovi Frankapani. Rijeka 19912, 200, 204, 211–212, 215–216, 218–222, 224–227, 331–333. — H. A. Wold: I Paradisets første krets. Oslo 1991. — R. J. Brandt: H. A. Wold, I Paradisets første krets. Om drømmen om aere og rikdom etc. (review). Historisk Tidskrift (Oslo), 1992, br. 3. — Den Svenska Historien, 3. Boniers Lexicon. Stockholm 1992. — Engelbrektströnikan. Stockholm 1994. — P. Strčić: Otkriven još jedan Frankopan. Rijeka, 3(1996–97) 2, str. 401. — M. Ibler i P. Strčić: Danski, norveški i švedski kralj Erik VII. Pomeranski u Hrvatskoj i hrvatski potkralj (ban) Ivan VI. (Anž) Frankopan u Švedskoj. Diplomacija Dubrovačke Republike, zbornik. Zagreb 1998, 303–316.
 
Petar Strčić (1998)