Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

GABLER, Ambrozije (Gäbler, Gobler; Ambrosius, Ambroz), kroničar (Bistrica, Slovenija, 7. XII. 1709 — ?, 1780). U zagrebačkom sjemeništu sv. Josipa polazio gimnaziju 1722–26. te studij filozofije 1727–29, a u Družbu Isusovu stupio u Beču 1729. Nakon novicijata predavao u gimnazijama u Varaždinu 1732. i 1735. te Požegi 1733–34, 1740. i 1760. U međuvremenu studirao teologiju u Grazu 1736–39. Do ukinuća Družbe 1773. djeluje kao propovjednik, kateheta te dušobrižnik u Varaždinu, Zagrebu, Osijeku (1745–48. i 1757–60), Požegi i Petrovaradinu (1749–52. i 1761–64). Kao pučki misionar djeluje 1744–45. s J. Mulihom, a za službovanja u Osijeku upravljao je i Marijinim svetištem u Aljmašu. Za svoga prvog boravka u Osijeku napisao je kratku povijest svetišta Brevis historia statuae, ac capellae gratiosae B. V. M. Almassiensis i kroniku aljmaškog svetišta Diarium Ecclesiae Almassiensis te najveći dio trećeg dijela rukopisne knjige Catalogus gratiarum et beneficiorum koji sadržava popis čudesnih ozdravljenja po Marijinu zagovoru. Djela su mu ostala u rukopisu i tek ih je kao Građu za povijest Gospina svetišta u Aljmašu djelomično objavio J. Predragović u Vrelima i prinosima za 1936. Nije poznato gdje je djelovao nakon 1773. ni gdje je umro.

LIT.: M. Vanino: Prinosi povijesti varaždinske gimnazije XVII. i XVIII. vijeka. Vrela i prinosi, 1933, 3, str. 159. — Isti: Podaci o Hrvatima kandidatima Isusovačkog reda gg. 1728–1767. Ibid., 1934, 4, str. 71. — T. Matić: Isusovačke škole u Požegi (1698–1773). Ibid., 1935, 5, str. 23, 57. — J. Predragović: Građa za povijest Gospina svetišta u Aljmašu. Ibid., 1936, 6, str. 34–58. — E. Laszowski: Prinosi za povijest sjemeništa (konvikta) sv. Josipa u Zagrebu (1653–1752). Ibid., 1939, 9, str. 89–93. — L. Lukács: Catalogus generalis seu Nomenclator biographicus personarum Provinciae Austriae Societatis Iesu (1551–1773), 1. Romae 1987, 384. — M. Vanino: Isusovci i hrvatski narod, 2. Zagreb 1987. — I. Fuček: Juraj Mulih. Život i djelo. Zagreb 1994, 185–187.
 
Mijo Korade (1998)