Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ANDROVIĆ, Ivan, publicist, leksikograf, pisac i prevodilac (Skradin, 15. XII 1876 — Zagreb, 20. III 1954). Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a talijansku gimnaziju u Zadru. Zatim je otišao u Beograd i 1894. bio u uredništvu Malih novina. Vrativši se u Dalmaciju, nastavio se baviti novinarstvom. God. 1903–1904. s A. Tresićem Pavičićem uređivao je tršćanski Jadran, 1905. Hrvatsku krunu, a od 1906. do 1908. Pučki list u Zadru i njegovu knjižnicu. Bio je samouk, erudit i znalac svjetskih jezika. Istakao se kao pripadnik Stranke prava. U vrijeme književnoteorijskih borbi između starih i mladih bio je na strani tradicionalista. Putovao je po mnogim zemljama Evrope; prije I svjetskog rata boravio je u SAD baveći se raznim poslovima pa i novinarstvom. Između dva rata bio je općinski činovnik u dalmatinskim mjestima. Posljednjih godina živio je u Zagrebu. — A. se javio 1881. u Katoličkoj Dalmaciji polemikama s talijanskim glasilom Il Dalmata. Pisao je članke iz politike, gospodarstva, povijesti, prirodnih znanosti (najčešće teme su: otpor talijanašima, radničko pitanje, iseljeništvo, Dreyfusova afera), putopise (Od Zadra do New Yorka), napise iz književne i kulturne povijesti (F. Folnegović, F. Supilo, J Biankini, Voltaire, A. Cronia, V. Hugo, H. Heine, G. Byron, o glagoljici, simbolizmu, Kuranu i dr.), zatim pjesme, crtice, aforizme, priče i basne. Svoje radove objavljivao je u publikacijama: Crvena Hrvatska (1898–1904), Nezavisnost (1898), Novi viek (1898), Narodni list (Zadar 1899–1905), Hrvat (Gospić 1900), Nada (1900), Novi list (Sušak 1900), Hrvatska kruna (1903–1908), Jadran (1903, 1904), Hrvatska smotra (1906–1908), Hrvatsko pravo (1906, 1909, 1910), Pučki glas (1906–1908), Književni prilog Kluba hrvatskih književnika u Osijeku 1910–1911, Hrvatska njiva (1917), Misao (1926, 1927), Narodna svijest (Zagreb 1930), Jadranska vila (1932–1937), Grič (1940), Hrvatski radiša (1941, 1942) i dr. A. se potpisivao i Ivan Veljača i I. A-ić. Napisao je oko četrdeset knjiga i brošura na hrvatskom, talijanskom i njemačkom jeziku iz jezikoslovlja, književnosti, povijesti, sociologije, religije i prava. Prema djelu A. Nicolasa Études philosophiques sur le Christianisme priredio je knjigu Rasudna rasprava o kršćanstvu (Sušak 1897, 18982). Prvo izdanje knjige Hrvatska zemlja bilo je zaplijenjeno. Istakao se na polju leksikografije kao pisac rječnikâ (talijansko-hrvatski, talijansko-slovenski, englesko-hrvatski i dr.) te priručnikâ za učenje stranih jezika. A. je preveo nekoliko pjesama F. Klopstocka, Pjesmu nad pjesmama (Split 1922, 19322), Hissn Al-Gabel L. Pavija (Zadar 1909). Pučki je izložio Pakao iz Danteove Božanstvene komedije (Trst 1920). U rukopisu je ostavio monografiju o N. Tommaseu, studije Žena u jugoslavenskoj umjetnosti i Krist, Dante i Antikrist, talijanski prijevod Smrti Smail-age Čengića i narodnih pjesama o Kosovu, Kossoviada, roman Život dalje zove, Pripovijetke iz svakidašnjeg života, Rječnik Božanstvene komedije i dr. Njegova korespondencija čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu. — A. G. Matoš je nazvao Androvića pravaškim publicistom enciklopedijske naobrazbe, a njegov putopis više publicističkim no književnim radom. Androvićev talijansko-hrvatski rječnik ima bogatu sinonimiku i frazeologiju.

DJELA: Hrvatska zemlja, 1. Sušak 18982. — Dvanaesti sat. Dubrovnik 1901. — Studije o Božanstvenoj komediji, 1. Tuzla 1902, 19052. — Appunti polemici all’opuscolo di L. Gumplovicz »Le origini storiche dei Serbi e dei Croati«. Split 1903. — La questione croata. Split 1903. — Lettera aperta a sua eccellenza Pasquale Villari. Trst 1903. — O vremenu. Zagreb 1903. — Das Verhältnis zwischen Kroatien und Ungarn. Wien 1904. — Nove struje? Zadar 1904, 19082. — Socijalizam. Zadar 1904, 19082. — Naš program (suautor Pero Jakovljević). Zadar 1906. — Habsburški dom i hrvatsko državno pravo. Sarajevo 1907, 19082. — Grammatica della lingua croato-serba. Milano 1908, 19343, 19424. — Putovanje Sjevernom Dalmacijom. Zadar 1908. — Po Ravnim kotarima i kršnoj Bukovici. Zadar 19092. — Krvave slike sa Rieke. Zagreb 1911. — Riečko pitanje prema Hrvatskoj i Ugarskoj u poviesti i u politici od postanka do dana današnjega. Rijeka 19112. — Za istinom, 1–3. Zagreb 1911. — Beitrag zur slavisch-germanischen Kulturgemeinschaft. Kroatische Volkslieder. Trst 1915. — Die Triester Frage in ihrem Verhältnis zu Oesterreich und Italien, 1, 2. Trst 1916. — Dantes Urteil über Italien. Trst 1917. — Triest in seiner See- und Handelsentwicklung, 1. Trst 1918. — Italiani e Jugoslavi. Gorizia 1919. — Iz mojih uspomena, 1. Zagreb 1924. — Metoda engleskog jezika (suautori K. Svoboda i D. Grubić). Zagreb 1924, Beograd 19262. — De unitate ecclesiae. Zagreb 1925, 19262. — Nemoj psovati. Zagreb 1926. — Pravo i realno bogatstvo naroda i država. Zagreb 19262. — Iz mojih uspomena. Zagreb 1927. — Koje se godine rodio Isus? Omiš 1933. — Machiavelli. Omiš 1935. — Besjeda na Gori, kritička rasprava o izvoru i svrsi. Omiš 1936. — Dizionario delle lingue Italiana e Slovena, 1, 2. Milano 1936. — Za pravdu i istinu. Split 1936. — Dizionario italiano-croato. Zagreb 1938, 19442. — Talijanska gramatika za školu i početnike. Zagreb 1939. — Talijanski. Početnica talijanskoga jezika za samouke i naprednije. Zagreb 1941. — Indija, zemlja sa tisuću lica. Zagreb 1942. — Dizionario delle lingue italiana e croata, 1, 2. Milano 1943. — Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb 1947.
 
LIT.: Franc Kovačič (F. K.): Rasudna rasprava o krščanstvu. Voditelj v bogoslovnih vedah 1(1898) 4, str. 301–303. — Zvonimir Butković (Ilijin): »Hrvati i Talijanci«. Narodni list, 41(1902) 9, str. 1. — Lav Mazzura: Dvanaesti sat od Ivana Androvića. Hrvatska misao, 1(1902) 3, str. 93. — Dinko Politeo: »Studije o Božanstvenoj komediji I dio«. Vienac, 34(1902) 16, str. 254–255; 17, str. 270–271. — Isti: La questione croata. Prava hrvatska misao, 1(1903) 2, str. 69. — Vicko Tomašić: Androvićeva knjiga »O vremenu«. Narodni list, 42(1903) 37, str. 1; 38, str. 1–2. — Jery: Grammatica della lingua croato-serba di Giovanni Andrović. Srđ, 7(1908) 7, str.. 72. — O zadarskom pitanju. Pučki glas, 3(1908) 33, str. 1–2. — Antun Gustav Matoš: Putopis Ivana Androvića. Hrvatsko pravo, 15(1909) 4062, str. 9–10. — Juraj Božitković: Kritika Ivana Androvića Pjesme nad pjesmama. Nova revija, 12(1933) 3, str. 211–213. — Božidar Borko (-o.): Italijanski slovar slovenskega jezika. Jutro, 17(1936) 191, str. 7. — Ivan Esih(ie): Ivan Andrović, Obzor, 77(1936) 289, str. 1–2. — Umberto Urbani: Giovanni Andrović. Dizionario delle lingue italiana-slovena. L’Europa orientale, NS, 16(1936) 11/12, str. 505–508. — Rude Udovčić (-ru): Da li krećemo na bolje. Povodom Androvićevog talijansko-slovenskoga rječnika. Istra, 9(1937) 25, str. 5. — Oton Berkopec (O. B.): Italsko-slovenský a slovinsko-italský slovn&icute;k Ivana Androvića. Českòslovensko-jihoslovanská revue, 8(1938) 3/4, str. 106–107. — Ivan Esih(ie): Talijanski slavist Luigi Salvini o Androvićevom talijansko-hrvatskom rječniku. Jutarnji list, 29(1940) 10 281, str. 22. — Isti: Ivan Andrović. In memoriam hrvatskom publicisti i leksikografu. Narodni list, 10(1954) 2733, str. 4. — Potpuniju lit. vidi u Leksikonu pisaca Jugoslavije, 1. Novi Sad 1972.
 
Miljenko Foretić (1983)