GAČANI

traži dalje ...

GAČANI (Guduscani), pleme. Vijesti o njima donose Anali Franačkoga Kraljevstva. Prema njima, Gačani, koje pisac Anala naziva Guduscanima, nastavali su na poč. IX. st. područje u južnom susjedstvu Donje Panonije, odn. područje današnje Like, i imali kneza. Njihov knez Borna poslao je 818. franačkom caru Ludvigu I. Pobožnom izaslanstvo kao što su to činili i neki drugi vladari i plemena, koji su priznavali njegovu vlast. Od plemena, čije je izaslanike car primio u Heristalu, spominju se Abodriti i Timočani, a od vladara poimence dvojica susjeda, Borna, knez Gačana (Bornae ducis Guduscanorum), i Ljudevit, knez Donje Panonije (Liudewiti ducis Pannoniae inferioris). U Analima se sva ta plemena zajednički određuje riječju nationes (et alliorum nationum legati), a iz konteksta je jasno da su Gačani na istoj razini kao Abodriti i Timočani. Iz toga slijedi da su i Gačani poput njih imali teritorijalno-političku organizaciju na čelu s knezom. Nedugo nakon misije Bornina izaslanstva zbile su se velike promjene koje se ne mogu pratiti, ali je već 819. Borna bio knez Dalmacije (dux Dalmatiae) te kao franački saveznik ratovao protiv Ljudevita. U svezi s tom vojnom ponovno se spominju Gačani, koji su napustili Bornu, ali ih je on uskoro pokorio. Pisac Anala ništa ne kaže o razlozima njihova držanja. Nije jasno treba li njihovo nezadovoljstvo tražiti jedino u Borninu savezništvu s franačkim vladarom i ratovanju protiv susjednoga kneza. Kolikogod je oslonac na Franke omogućio Borni da proširi svoju vlast – pred smrt je nosio naslov kneza Dalmacije i Liburnije (dux Dalmatiae atquae Liburniae) – pokoravanjem 819. i uključivanjem Gačana u širu teritorijalno-političku zajednicu, kojoj se vladar uskoro počeo nazivati hrvatskim knezom (dux Chroatorum, dux Sclavorum), Bornini prvotni podanici Gačani ubrzo su izgubili svoje ime, ali je njihovo područje još u pol. X. st. čuvalo upravno-teritorijalnu posebnost u okviru hrvatske države.

LIT.: M. Brašnić: Župe u hrvatskoj državi za narodne dinastije. Rad JAZU, 1873, 25, str. 42. — F. Rački: Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia. Zagrabiae 1877. — Š. Ljubić: O Posavskoj Hrvatskoj i o zlatnih novcih njezina zadnjega kneza Serma (1018). Rad JAZU, 1878, 43, str. 116. — F. Rački: Hrvatska prije XII vieka glede na zemljišni obseg i narod. Ibid., 1881, 56, str. 74, 76, 108, 112, 119. — Isti: Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stoljeća. Ibid., 1888, 91, str. 130. — Annales regni Francorum inde ab a. 741. usque ad a. 829. qui dicuntur Annales Laurissenses maiores et Einhardi. Hannoverae 1895. — V. Klaić: Građa za topografiju Ličko-krbavske županije u srednjem vijeku. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS 6(1902) str. 9. — F. Šišić: Genealoški prilozi o hrvatskoj narodnoj dinastiji. Ibid., 13(1913–14) str. 31. — Isti: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb 1925. — M. Suić: Granice Liburnije kroz stoljeća. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 2(1955) str. 282–293. — N. Klaić: Svetislav M. Prvanović, Ko je bio hrvatski knez Borna. Historijski zbornik, 10(1957) 1/4, str. 258–259. — Vizantiski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, 2. Beograd 1959, 34, 42. — R. Novaković: Teza za raspravu o knezu Borni (Istorijsko-geografski pristup). Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor (Beograd), 1971, XXXVII/1, str. 169–189. — N. Klaić: Izvori za hrvatsku povijest do 1526. Zagreb 1972, 16–18. — R. Novaković: Tragom starih povelja i drugih izvora. Istoriski časopis (Beograd), 20(1973) str. 13–14. — N. Klaić: Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb 1975². — V. Klaić: Povijest Hrvata, 1. Zagreb 1980, 66. — I. Goldstein: Ponovno o Srbima u Hrvatskoj u 9. stoljeću. Historijski zbornik, 37(1)(1984) str. 237–238, 240, 243. — N. Klaić: Povijest Hrvata u srednjem vijeku. Zagreb 1990, 46–47. — I. Goldstein: Hrvatski rani srednji vijek. Zagreb 1995.
 
Pejo Ćošković (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GAČANI. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/6525>.