Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

GARANJIN, Ivan Luka, nadbiskup-metropolita (Trogir, 23. VI. 1722 — Split, 20. X. 1783). O njegovu gimnazijskom školovanju nema podataka. U klerički stalež primljen je 1740. Filozofiju i teologiju studirao na padovanskom Sveučilištu, gdje je 1746. proglašen doktorom teologije. Za svećenika je zaređen u Veneciji iste godine. Čim se vratio u zavičaj, povjerio mu je trogirski biskup J. Fonda službu crkvenog suca (auditor et locum tenens generalis) te ga imenovao sinodalnim ispitivačem. Ujedno je u trogirskoj katedralnoj školi tri godine predavao filozofiju i teologiju (moralno bogoslovlje, spekulativnu dogmatiku i polemičku teologiju). Trogirskim kanonikom postao je 1751. i kao delegat biskupa Fonde u dva navrata po tri godine upravljao Trogirskom biskupijom. God. 1756. papa Benedikt XIV. imenovao ga je rapskim biskupom, pa je te godine primio biskupski red u Rimu i bio svečano ustoličen u Rabu. U katedrali je 1757. posvetio tri oltara (sv. Križa, Tijela Kristova i Navještenja) i poklonio joj lijepo izrađen srebrni križ, koji je donio iz Rima. D. Farlati ističe da je sastavio dobar katalog rapskih biskupa, koji je skupa s mnogim dokumentima i podacima o prošlosti grada, crkava i samostana poslao njemu u Padovu želeći da u djelu Illyricum sacrum povijest Rapske biskupije bude što potpunije prikazana. Na splitsku metropolitansku stolicu premješten je 1765. U splitskoj katedrali dao dovršiti novu kapelu gradskog zaštitnika sv. Dujma i pobrinuo se za svečan prijenos Dujmovih moći u raku na novom oltaru u njoj 1770. Održao je 1771. jednu od posljednjih splitskih biskupijskih sinoda; posvećivao je veliku brigu napretku splitskog sjemeništa. G. se isticao pomaganjem potrebnih već u Rabu, a napose 1783. u vrijeme gladi u Splitu i kuge u Klisu. Bio član bratovštine trogirskih svećenika i bratovštine glagoljaških svećenika Splitske nadbiskupije. Kao rapski biskup putovao je 1762. u Rim radi pohoda apostolskim grobovima i papi, a kao splitski nadbiskup posjetio je 1782. Pija VI. u Ankoni. Farlati je objavio njegova službena izvješća Svetoj stolici o stanju Rapske biskupije iz 1757. i 1762; izvješća o stanju Splitske nadbiskupije iz 1768, 1771. i 1780. ostala su neobjavljena. Njegovi životopisci spominju da je u godinama 1771. i 1779. tiskao tri poslanice na talijanskom i na hrvatskom jeziku, prvu upravljenu župnicima, drugu dekanima, a treću kaptolu i svemu svećenstvu, te da je u rukopisu ostavio zbirku učenih propovijedi. Živo je sudjelovao u kulturnom životu Splita i pokrajine. Bavio se književnošću, pjevao latinske i hrvatske pjesme (Orazioni e poesie degli academici Ravviati di Zara per sua eccellenza il signor Francesco Grimani, proveditor generale in Dalmazia e Albania. Venecija 1757), objavio niz djela na talijanskom i na hrvatskom jeziku te bio član zadarske akademije »dei Ravviati«. Bio je ljubitelj i skupljač starina, rijetkih rukopisnih i tiskanih knjiga, koje su se čuvale u obiteljskoj kući u Trogiru. Ta je knjižnica, uređena kao mali muzej, već u XVIII. st. bila na glasu zbog u njoj pohranjenih kolekcija slika, arheoloških spomenika, numizmatičkih i prirodoslovnih predmeta. Dopisivao se s učenim G. de Offnerom. Farlati mu je 1769. posvetio četvrti svezak svoga monumentalnog djela, u kojemu se obrađuje povijest sufraganskih biskupija Splitske metropolije (Joanni Lucae Garagnino, archiepiscopo Spalatensi ac primati Dalmatiae et Chrobatiae), spominjući njegov dotadašnji rad i zasluge. Farlatijev suradnik i nastavljač G. Coleti poklonio je 1776. nadbiskupu 13 svezaka građe koja je služila za to djelo od čega su sada tri sveska u biblioteci u Trogiru, a deset ih se nalazi u HDA u Zagrebu. Manja djela posvetili su Garanjinu i prirodoznanci Talijan A. Fortis (Dissertazione sopra la coltura del castagno, Napulj 1780) i M. T. Brünnich, profesor u Københavnu (Ichthyologia Massiliensis sistens piscium descriptiones eorumque apud incolas nomina. Accedunt spolia maris Adriatici. København—Leipzig 1768). Nadbiskupovi portreti čuvaju se u zgradi Splitske nadbiskupije, u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu i, onaj umjetnički najvredniji, u potomaka obitelji Fanfogna Garagnin u Trstu.

DJELA: Kgniga pastirska prisvitloga i priposctovanoga gospodina, gospodina Ivana Luke Garagnina, arkibiskupa splitskoga M. M. postovanim xupnikom od grada, od zagradjih i od darxave. U Mletczij, I. Casali, 1771. — Kgniga pastirska prisvitloga i priposctovanoga gospodina, gospodina Ivana Luke Garagnina arkibiskupa splitskoga m. m. postovanim xupnikom od grada, od zagradjih i od darxave. U Mletczij, Iz Utjesctenizze Coleti, 1779. — Kgniga pastirska prisvitloga i priposctovanoga gospodina, gospodina Ivana Luke Garagnina arkibiskupa splitskoga posctovanim svoim namisnikom u Darxavi. U Mletczij, Iz Utjesctenizze Coleti, 1779. — Lettera pastorale dell’ illustrissimo e reverendissimo monsignore Gio. Luca Garagnin arcivescovo di Spalato ec. al venerabile clero di questa città e diocesi. In Venezia, Nella stamparia Coleti 1779.
 
LIT.: D. Farlati: Illyricum sacrum, 4. Venetiis 1769, str. III–V; 5. 1775, str. 286–294. — A. Casotti: Brevis notitia Joannis Lucae Garagnin, archiepiscopi Spalatensis (u: A. Ciccarelli, Opuscoli riguardanti la storia degli uomini illustri di Spalato e di parecchi altri Dalmati. Ragusa 1811, 96–107). — Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara 1856, 138. — O. de Reinsberg-Düringsfeld: Les auteurs dalmates et leurs ouvrages. Bullettin du bibliophile belge, 12(1856) str. 25. — I. Düringsfeld: Aus Dalmatien. Prag 1857, 57, 202, 208. — G. Coleti: Accessiones et correctiones all’Illyricum sacrum del P. D. Farlati. Spalato 1910, 88–93. — J. Nagy: Iz korespondencije nadbiskupa Garagnina (u: Bulićev zbornik. Zagreb—Split 1924, 605–612). — I. Delalle: Korespondencija splitskog nadbiskupa Garagnina. Novo doba, 9(1926) 182, str. 2–3. — U. Krizomali: Dr. Ivan Luka Garagnin, splitski nadbiskup (1765–1783). Katolička riječ, 7(1941) 1, str. 8. — R. Ritzler i P. Sefrin: Hierarchia catholica medii et recentioris aevi, 6. Patavii 1958, 95, 385. — J. Kolanović: Građa za Illyricum sacrum. Croatica Christiana periodica, 4(1980) 5, str. 141–154. — K. Prijatelj: Portreti Jurja Pavlovića (?) iz splitskog sjemeništa. Adrias, 1(1987) str. 219–220 i sl. 8 i 9. — H. Morović: Izbor iz djela. Split 1988, 211–213, 244–248. — D. Božić-Bužančić: Predgovor (u: I. L. Garanjin, Ekonomsko-politička razmišljanja o Dalmaciji. Split 1995, 20–24). — F. Cega: Povijest knjižnice obitelji Garanjin Fanfonja u Trogiru s posebnim osvrtom na namještaj i stare kataloge. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 29(1996) str. 129–130, 133–134. — Ista: Izložba pergamena u Muzeju grada Trogira. Papinske bule (katalog izložbe). Trogir 1997, 3–4.
 
Slavko Kovačić (1998)