GARANJIN, Ivan Luka

GARANJIN, Ivan Luka, nadbiskup-metropolita (Trogir, 23. VI. 1722 — Split, 20. X. 1783). O njegovu gimnazijskom školovanju nema podataka. U klerički stalež primljen je 1740. Filozofiju i teologiju studirao na padovanskom Sveučilištu, gdje je 1746. proglašen doktorom teologije. Za svećenika je zaređen u Veneciji iste godine. Čim se vratio u zavičaj, povjerio mu je trogirski biskup J. Fonda službu crkvenog suca (auditor et locum tenens generalis) te ga imenovao sinodalnim ispitivačem. Ujedno je u trogirskoj katedralnoj školi tri godine predavao filozofiju i teologiju (moralno bogoslovlje, spekulativnu dogmatiku i polemičku teologiju). Trogirskim kanonikom postao je 1751. i kao delegat biskupa Fonde u dva navrata po tri godine upravljao Trogirskom biskupijom. God. 1756. papa Benedikt XIV. imenovao ga je rapskim biskupom, pa je te godine primio biskupski red u Rimu i bio svečano ustoličen u Rabu. U katedrali je 1757. posvetio tri oltara (sv. Križa, Tijela Kristova i Navještenja) i poklonio joj lijepo izrađen srebrni križ, koji je donio iz Rima. D. Farlati ističe da je sastavio dobar katalog rapskih biskupa, koji je skupa s mnogim dokumentima i podacima o prošlosti grada, crkava i samostana poslao njemu u Padovu želeći da u djelu Illyricum sacrum povijest Rapske biskupije bude što potpunije prikazana. Na splitsku metropolitansku stolicu premješten je 1765. U splitskoj katedrali dao dovršiti novu kapelu gradskog zaštitnika sv. Dujma i pobrinuo se za svečan prijenos Dujmovih moći u raku na novom oltaru u njoj 1770. Održao je 1771. jednu od posljednjih splitskih biskupijskih sinoda; posvećivao je veliku brigu napretku splitskog sjemeništa. G. se isticao pomaganjem potrebnih već u Rabu, a napose 1783. u vrijeme gladi u Splitu i kuge u Klisu. Bio član bratovštine trogirskih svećenika i bratovštine glagoljaških svećenika Splitske nadbiskupije. Kao rapski biskup putovao je 1762. u Rim radi pohoda apostolskim grobovima i papi, a kao splitski nadbiskup posjetio je 1782. Pija VI. u Ankoni. Farlati je objavio njegova službena izvješća Svetoj stolici o stanju Rapske biskupije iz 1757. i 1762; izvješća o stanju Splitske nadbiskupije iz 1768, 1771. i 1780. ostala su neobjavljena. Njegovi životopisci spominju da je u godinama 1771. i 1779. tiskao tri poslanice na talijanskom i na hrvatskom jeziku, prvu upravljenu župnicima, drugu dekanima, a treću kaptolu i svemu svećenstvu, te da je u rukopisu ostavio zbirku učenih propovijedi. Živo je sudjelovao u kulturnom životu Splita i pokrajine. Bavio se književnošću, pjevao latinske i hrvatske pjesme (Orazioni e poesie degli academici Ravviati di Zara per sua eccellenza il signor Francesco Grimani, proveditor generale in Dalmazia e Albania. Venecija 1757), objavio niz djela na talijanskom i na hrvatskom jeziku te bio član zadarske akademije »dei Ravviati«. Bio je ljubitelj i skupljač starina, rijetkih rukopisnih i tiskanih knjiga, koje su se čuvale u obiteljskoj kući u Trogiru. Ta je knjižnica, uređena kao mali muzej, već u XVIII. st. bila na glasu zbog u njoj pohranjenih kolekcija slika, arheoloških spomenika, numizmatičkih i prirodoslovnih predmeta. Dopisivao se s učenim G. de Offnerom. Farlati mu je 1769. posvetio četvrti svezak svoga monumentalnog djela, u kojemu se obrađuje povijest sufraganskih biskupija Splitske metropolije (Joanni Lucae Garagnino, archiepiscopo Spalatensi ac primati Dalmatiae et Chrobatiae), spominjući njegov dotadašnji rad i zasluge. Farlatijev suradnik i nastavljač G. Coleti poklonio je 1776. nadbiskupu 13 svezaka građe koja je služila za to djelo od čega su sada tri sveska u biblioteci u Trogiru, a deset ih se nalazi u HDA u Zagrebu. Manja djela posvetili su Garanjinu i prirodoznanci Talijan A. Fortis (Dissertazione sopra la coltura del castagno, Napulj 1780) i M. T. Brünnich, profesor u Københavnu (Ichthyologia Massiliensis sistens piscium descriptiones eorumque apud incolas nomina. Accedunt spolia maris Adriatici. København—Leipzig 1768). Nadbiskupovi portreti čuvaju se u zgradi Splitske nadbiskupije, u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu i, onaj umjetnički najvredniji, u potomaka obitelji Fanfogna Garagnin u Trstu.