GAZULLI, Gjin

traži dalje ...

GAZULLI, Gjin (Johannes Gazulus; Gaxulus; Ivan Gazulić), humanist i astronom (?, o. 1400 — Dubrovnik, 19. II. 1465). Njegov otac Gjin bio je Albanac, podrijetlom iz Zadrime. Brat Pavao spominje se kao rektor gradskih škola u Dubrovniku 1442–44. i poslanik albanskog vođe Kastriota Skenderbega 1453, a brat Andrija također kao Skenderbegov poslanik u Dubrovniku 1462. Školsko je znanje stekao u Dubrovniku, gdje je stupio u Dominikanski red, i u Padovi, gdje je 31. I. 1430. promoviran za doktora filozofije. U službi Dubrovačke Republike posreduje u bitnim i delikatnim diplomatskim poslovima u cara Žigmunda u Italiji 1432–33, na kneževskom dvoru u Tarantu 1435, u slavonskog bana Matka Talovca 1436. i u Rimu u papa Eugena IV. 1445–46. i Nikole V. 1451. U raspravi koja počinje riječima De directionibus, dovršenoj vjerojatno 1438, razradio je računski dio Campanusova postupka o podjeli neba na »nebeske kuće«, što je veoma važno za sastavljanje horoskopa. Kralj Matija Korvin tražio je 1459. od dubrovačke vlade da mu pošalje »glasovitog astronoma« magistra Ivana, zajedno s »knjigama njegove struke«. Vijeće umoljenih zaključuje da G. pođe na dvor u Budim kao dubrovački poslanik, ne žaleći nikakva troška, ali on zbog starosti i lošeg zdravlja ne kreće na taj put, nego samo šalje u Ugarsku rukopis jednoga svog astronomskog djela. Ivan Česmički (J. Pannonius) obratio mu se na poč. 1460-ih pismom u kojem hvali njegovu astrološku raspravu i moli ga da u Dubrovniku dade izraditi neke astronomsko-matematičke sprave, jer u Ugarskoj nema majstora vičnih tome poslu. Nijedno Gazullijevo djelo nije tiskano, pa čak ni sačuvano u rukopisu. Dio njihova sadržaja ipak je poznat po osvrtima u djelima Regiomontanusa (J. Müller), G. Peurbacha i J. Keplera. Oporučno je osnovao prvu dubrovačku javnu knjižnicu. Dao je izraditi prijepis djela Theorica planetarum i jednog traktata o astrolabu, koji se danas nalazi u Državnom arhivu u Dubrovniku.

LIT.: J. Pannonius: Opuscula, 2. Utrecht 1784, 267. — F. M. Appendini: Notizie istorico-critiche sulle antichità, storia e letteratura de’ Ragusei, 2. Ragusa 1803, 40–42. — F. Banfi: Mâ i moçmi humanist shqiptar Joannes Gazullus. Leka (Shkodër), 11(1939) 1/2, str. 21–22. — M. D. Grmek: Hrvati i sveučilište u Padovi. Ljetopis JAZU, 1957, 62, str. 353–354. — Š. Jurić: Prilozi biografiji Ivana Gazulića. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 8–9(1962) str. 447–479. — J. Tadić: Johannes Gazulus, dubrovački humanista XV veka. Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu, 1964, VIII/1, str. 429–454. — M. D. Grmek i Ž. Dadić: O astronomu Ginu Gazulu i dubrovačkom traktatu o astrolabu. Anali Historijskog odjela Centra za znanstveni rad JAZU u Dubrovniku, 13–14(1976) str. 53–94. — Z. Faj: O Gazulovoj tablici u Regiomontanusovu djelu Tabulae directionum. Zbornik radova četvrtog simpozija iz povijesti znanosti. Zagreb 1982, 63–68. — Ž. Dadić: Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata, 1. Zagreb 1982, 46–58. — J. Drançolli: Gjin Gazulli, astronom dhe diplomat i shekullit XV. Prishtinë 1984. — J. North: Horoscopes and History. London 1986. — Ž. Dadić: Egzaktne znanosti hrvatskoga srednjovjekovlja. Zagreb 1991.
 
Mirko Dražen Grmek (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GAZULLI, Gjin. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/6702>.