Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

GJIVOJE, Antun, biskup (Lastovo, 8. II. 1851 — Split, 27. IV. 1917). Završivši isusovačku gimnaziju u Dubrovniku, studirao teologiju u Zadru 1873–76, a više bogoslovne nauke kao pitomac Augustineuma na bečkom Sveučilištu na kojemu je 1880. promaknut u doktora teologije. Za svećenika je zaređen 1875. Po povratku iz Beča, najprije je bio profesor u dubrovačkomu sjemeništu, a zatim 1884–1911. u zadarskoj bogosloviji predavao biblijske predmete i hebrejski jezik te kraće vrijeme katehetiku i metodiku. Uz to je bio podravnatelj i ekonom Centralnoga bogoslovnog sjemeništa 1891–93, ravnatelj dječačkog sjemeništa »Zmajević« 1893–94. i ravnatelj Centralnoga bogoslovnog sjemeništa 1894–1911. Bio je ujedno prosinodalni ispitivač i sudac, branitelj ženidbenog veza na crkvenom sudu i crkveni delegat u Pokrajinskomu školskom vijeću. Od 1893. obnašao je časti naslovnoga dvorskog kapelana i od 1896. počasnoga kanonika metropolitanskoga Kaptola u Zadru. Politički je bio blizak Narodnoj stranci, a kako je uživao ugled u Zadru i bio dobro viđen od bečkih oblasti, predložili su ga 1902. za hvarskoga i 1909. za šibenskog biskupa, što u Rimu iz nepoznatih razloga nije bilo prihvaćeno. Sveta stolica je nerado pristala i na njegovo imenovanje za splitsko-makarskog biskupa. Biskupski red primio je u Rimu 8. X. 1911. i bio svečano ustoličen u Splitu 29. X. 1911. Oporučno je osnovao Zakladu nauka za odgoj i školovanje svećeničkih pripravnika iz dalmatinskih biskupija. Kao biskup objavio je do 1917. više poslanica, uglavnom korizmenih, upravljenih svećenstvu i puku s porukama vjersko-moralnog sadržaja te desetak kraćih prigodnih okružnica. Sve je poslanice, osim nastupne Prve pastirske poslanice splitsko-makarskog biskupa Antuna dr. Gjivoje svećenstvu i vjernicima svoje biskupije (Zadar 1911), donio List biskupije Splitsko-makarske, a neke su izdane i kao brošure (nekoliko njih i na talijanskom jeziku). Njegovi posmrtni ostaci su u vrijeme raskapanja splitskoga groblja Sustjepan preneseni u rodno Lastovo (1960).

LIT.: Schematismus Archidioecesis Jadertinae. Jaderae 1884–1911. — List biskupije Splitsko-makarske, 34(1911) 7/8, str. 39–40; 11, str. 71–84; 40(1917) 3/4, str. 25–35. — E. Saurer: Die politischen Aspekte der österreichischen Bischofsernennungen 1867–1903. Wien—München (1968), 123–127.
 
Slavko Kovačić (1998)