GJUROVIĆ, Miroslav

GJUROVIĆ, Miroslav, građevinski inženjer (Vrgorac, 25. I. 1902 — Zagreb, 4. X. 1993). Klasičnu gimnaziju pohađao u Kotoru, Zadru i Dubrovniku, maturirao 1921. u Kotoru. Diplomirao pri Tehničkom fakultetu u Beogradu 1927, gdje je položio državni ispit 1931. God. 1928–40. službovao u Srijemskoj Mitrovici, Rumi, Šapcu, Peći, Cetinju i Budvi. God. 1944. zaposlen u Dubrovniku i Šibeniku, a 1945. postavljen za voditelja Odsjeka za melioracije i vodne zadruge Hidrotehničkog odjela Ministarstva građevina u Zagrebu. God. 1946. izabran za honorarnog nastavnika pri katedri vodogradnje Tehničkog fakulteta u Zagrebu, gdje je od 1948. docent, a od 1953. izvanredni profesor. Od 1958. nastavnik je i pri Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, a 1964. izabran je za redovitog profesora Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Predstojnik je Zavoda za privrednu hidrotehniku od 1958, umirovljen je 1972. Bavio se melioracijom tla i regulacijom rijeka, izradivši mnoge projekte i objekte na natapnim sustavima (južnopećki sustav u koritu Pećke Bistrice, Dečanske Bistrice i Bijelog Drima). Autor je rješenja te idejnih i izvedbenih projekata i hidroloških studija (Konavosko polje, Poličnik-Bokanjačko Blato u suradnji s F. Fritzom i D. Franićem; Ponikve u suradnji s Franićem), projekata regulacije bujica i melioracije polja (Dabarsko polje, Grbaljsko i Mrčevo polje, Strumica i Strumičko polje, Mostarsko blato, Sava od Rugvice do Zagreba), projekata luka (kanalska luka Zagreb kraj Jakuševca u suradnji s M. Čabrianom i F. Neidhartom; luka Zadar s remontnim brodogradilištem), projekata sanacije i konsolidacije tla (aerodromi u Tivtu i Botincu, pista na Plesu u suradnji s M. Lukićem i V. Turinom; stadioni Maksimir i Lokomotiva u suradnji s Neidhartom; rudnik Vareš). Utemeljio je hidrometrijsku službu, vodio hidrogeološke radove, sanirao i otvorio izvore termalno-mineralne vode (Ilidža kraj Peći), pronašao metodu rada za izračunavanje kompenzacijskog pada bujica. Stručne članke objavio je u časopisima Građevinar (1953, 1964–65), Vodoprivreda Jugoslavije (1958), Wasserwirtschaft (Stuttgart 1964), Zbornik radova 3. jugoslovenskog simpozijuma o hidrologiji i inženjerskoj geologiji (1974). Studiju Tehničke mogućnosti povezivanja podunavskog plovnog sistema sa Jadranskim morem objavio u zborniku Prometna valorizacija Hrvatske – naučno savjetovanje (Zagreb 1971). Suradnik Opće enciklopedije i Pomorske enciklopedije LZ. God. 1971. primio Nagradu »Nikola Tesla«.