GLASER, Vladimir Jurko

GLASER, Vladimir Jurko, fizičar (Gorizia, 21. IV. 1924 — Ženeva, 22. I. 1984). Studirao teorijsku fiziku u Zagrebu gdje je doktorirao 1953. na temelju radova napravljenih u Göttingenu pod vodstvom W. Heisenberga. God. 1955. postaje prvi pročelnik Odjela teorijske fizike Instituta »Ruđer Bošković« u Zagrebu. Od 1957. do 1984. radio je u Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi, gdje je bio stalni član Teorijskog odjela. Bio je izrazito matematički orijentiran teorijski fizičar. Osnovno područje kojim se bavio bila je aksiomatska kvantna teorija polja i istraživanje procesa sudara među elementarnim česticama, posebno kanonizacija analitičke S-matrice. Formulirao je teoriju elektromagnetske strukture čestica s proizvoljnim spinom došavši, prvi u svijetu, do disperzijskih relacija za elektromagnetske strukturne funkcije, form-faktore (Electromagnetic Properties of Particles with Spin; suautor B. Jakšić. Nuovo cimento, Bologna 1957, 5). Prvi je egzaktno riješio poznati Thirringov model (An Explicit Solution of the Thirring Model; Nuovo cimento, 1958, 9). Smatra se jednim od utemeljitelja disperzijske teorije jakih međudjelovanja (An Extension of the Pion-Nucleon and Pion-Lambda Dispersion Relations; suautor J. D. Bessis, Nuovo cimento, 1967, 50). Dokazao je nekoliko teorema o granicama asimptotskog rasta amplituda i udarnih presjeka. Radio je na tzv. spin-glass modelu (1983). Bavio se i problemom transportnih pojava i istraživanjem električne vodljivosti kovina (s B. Jakšićem, 1958). Napisao jedan od prvih sveučilišnih udžbenika kvantne elektrodinamike u svijetu, a prvi i jedini na hrvatskom jeziku (1955). Poznati fizičar H. Epstein rekao je kako ne razumije hrvatski, ali da pouzdanost formula provjerava po Glaserovu udžbeniku. Surađivao je sa svjetskim teorijskim fizičarima (W. Pauli, W. Thirring, Epstein, G. Källen). Objavio je relativno mali broj radova (36), važnih i u svjetskoj znanstvenoj literaturi poznatih, u periodicima Zeitschrift für Physik (Berlin 1953), Physical Review (New York 1955, 1961), Nuclear Physics (Amsterdam 1956), Nuovo cimento (1957–59, 1964–65), Physical Review Letters (New York 1960), Communication in Mathematical Physics (Berlin 1965, 1967, 1969, 1972, 1974, 1976, 1978, 1981), Helvetica Physica Acta (Basel 1972).