GLAVINIĆ

GLAVINIĆ, obitelj podrijetlom iz Bosne. Do potkraj XVI. st. Glavinići su živjeli na području Glamoča u Bosanskoj krajini pod osmanskom vlašću, ali su zbog sve jačeg pritiska i islamizacije 1580-ih odlučili napustiti zavičaj i skloniti se u susjednu Hrvatsku. Obiteljska predaja čuvala je nepouzdanu priču prema kojoj su na put krenula trojica braće. Dvojica su se nastanila u Hrvatskoj, a treći je otišao u Rusiju. Pouzdano se zna da su iz Bosne krenuli 1585, da su se privremeno smjestili u istarskom mjestu Kanfanaru i da su imali brojnu obitelj. Čini se da se nisu dugo zadržali u Kanfanaru, jer se već na poč. XVII. st. spominju u Pićnu. Nema čvrsto uporište pretpostavka da su odmah nakon doseljenja nosili prezime Glavina, koje se često sreće u matičnim knjigama Kanfanara (M. Bertoša), jer → FRANJO, pisac i povjesničar, u prvoj pol. XVII. st. objavljuje više djela pod prezimenom Glavinić, a to čini i njegov pranećak, → SEBASTIJAN, senjsko-modruški biskup, koji na nadgrobni spomenik svojim roditeljima stavlja isti patronimik. Tijekom stoljeća i pol, koliko o Glavinićima ima traga u izvornoj građi, uz brojne anonimne članove i spomenuta dva svećenika, spominju se i dva biskupova nećaka koji su živjeli na prijelomu XVII. i XVIII. st. Prvi, Sebastijan bio je vikar u Ločama kraj Slovenskih Konjica 1697, potom nadžupnik crkve sv. Križa u Rogaškoj Slatini. Zbog znanja jezika bio je u dvorskoj službi. Njemu je biskup Sebastijan darovao 1697. svoj dio nasljedstva zajedničkoga obiteljskog posjeda u Istri. Umro je kao apostolski protonotar 1729. Drugi biskupov nećak, također Sebastijan, studirao je u Fernandeumu u Grazu, postigao doktorate iz filozofije i medicine te o. 1739. bio liječnik u Grazu. Za njega je biskup tražio i dobio u 1690-im žusemsku nadarbinu sv. Ivana Krstitelja (Siessenhaimerstift [Süssenheimerstift] St. Joannis Baptiste), koju je o. 1470. utemeljio vitez Ivan Žusemski, vlasnik posjeda i grada Žusema (Süssenheim) pri Šentjuru kraj Celja. Od ostalih poznatih Glavinića spominju se Toma, Nikola, te jedan Sebastijan, Bernard, Marin i Franjo u oporuci biskupa Sebastijana.