Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ANIĆ, Milan, šumarski stručnjak (Plitvički Ljeskovac, 8. X 1906 — Zagreb, 20. VI 1968). Gimnaziju je polazio u Senju i Sušaku, šumarstvo diplomirao 1929. na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1939. i doktorirao temom Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori. Nakon diplomiranja postao je na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu asistent Zavoda za uzgajanje šuma, a nakon habilitacije 1940. izabran je na istom fakultetu za docenta za dendrologiju i fitocenologiju. Od 1945. je izvanredni, a od 1949. redoviti profesor za predmet uzgoj šuma te predstojnik Zavoda za uzgajanje šuma. Bio je 1951/1952. i dekan Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. — Od 1935. upravljao je Nastavno-pokusnim šumskim objektima Šumarskog fakulteta. Surađivao je u mnogim šumarskim institucijama, bio je predsjednik Znanstvenog savjeta Instituta za šumarska istraživanja, član Nacionalnog komiteta za šumarska istraživanja Jugoslavije, član Savjeta Zavoda za kontrolu šumskog sjemena i dr. Bio je i predsjednik Savjeta za nacionalne parkove SRH, član Savjeta za geološko-mineraloške zbirke i laboratorija za krš, član Komisije za znanstveno istraživanje krša i član Savjeta Arboretuma Trsteno. Surađivao je i u inozemnim ustanovama: od 1956. bio je član Radne grupe za tipologiju šuma u sekcijama za ekologiju i silvikulturu Internacionalne unije za šumarska istraživanja pri FAO, od 1958. dopisni član Talijanske akademije šumarskih znanosti u Firenci, a od 1965. član Istočnoalpske-dinarske sekcije Internacionalnog društva za proučavanje vegetacije. Više godina bio je znanstveni suradnik Odjela za prirodne znanosti JAZU, a 1963. izabran je za dopisnog te 1968. za redovitog člana te Akademije. Kao društveni radnik bio je 1946. predsjednik Šumarske sekcije Društva inženjera i tehničara Hrvatske te 1945. i 1946. urednik Šumarskog lista. Bio je i urednik Glasnika za šumske pokuse Šumarskog fakulteta u Zagrebu. — Djelovao je kao nastavnik i pisac znanstvenih, stručnih i popularnih radova, recenzija i saopćenja (oko 140 naslova te prilozi u Hrvatskoj enciklopediji, Šumarskoj enciklopediji te enciklopediji za djecu Znanje i radost). Znanstvene, stručne i popularne radove objavio je u Šumarskom listu (1929–1967), Glasniku za šumske pokuse (1940, 1942, 1948, 1952, 1953. i 1957), Poljodjelskoj znanstvenoj smotri (1941), Zemljopisu Hrvatske (Zagreb 1942), Analima Instituta za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije (1955), Ljetopisu JAZU (1963, 1966), Kršu Jugoslavije (1964, 1969), Radovima Centra za organizaciju naučno istraživačkog rada u Vinkovcima (1971), u 17 zbornikâ, časopisâ i novinâ te u inozemnim publikacijama. Glavni predmet Anićevih istraživanja bili su pitomi kesten te šumsko-dendrološki elementi i odnosi na kraškom području Hrvatske. — Primjenom novih saznanja iz fitocenologije o životu biljnih zajednica znatno je pridonio razvitku šumarstva u Hrvatskoj.

DJELA: O rasprostranjenosti evropskog pitomog kestena s naročitim obzirom na Nezavisnu Državu Hrvatsku i susjedne zemlje. Zagreb 1942. — Dendrologija. Šumarski priručnik, 1946, sv. 1. — Uzgajanje šuma. Uvod. Morfologija šuma. Geografija šumskog drveća i šuma. Zagreb 1956.
 
LIT.: Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860–1960. Zagreb 1963, 391–397. — Ivo Dekanić: Akademik dr ing. Milan Anić, redovni sveučilišni profesor. Šumarski list, 92(1968) 7/8, str. 326–331.
 
Oskar Piškorić (1983)