Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

HORVAT, Anđela, povjesničarka umjetnosti i konzervatorica (Krašić, 18. III. 1911 – Zagreb, 26. IX. 1985). U Zagrebu maturirala 1931, diplomirala 1935. povijest umjetnosti i kulture s klasičnom arheologijom u A. Schneidera i V. Hoffilera na Filozofskom fakultetu. God. 1935–41. gimnazijska je nastavnica u Sisku i Zagrebu. Od 1941. do umirovljenja 1970. radila na zaštiti spomenika kulture kao asistentica, potom znanstvena suradnica te znanstvena savjetnica u Konzervatorskom zavodu u Zagrebu (poslije Republički zavod za zaštitu spomenika kulture) te sudjelovala u organizaciji Zavoda i sistematizaciji znanstvene građe. God. 1956. doktorirala tezom Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Međimurju. Sudjelujući u zaštiti spomenika i urbanističkih cjelina svih povijesnih i stilskih razdoblja, ukazala je na probleme valorizacije, zaštite i prezentacije spomenika te pritom teoretski razradila pojam »kreativnog konzervatorstva«. Proučavajući paralelizam stilova u hrvatskoj umjetnosti, napisala je monografiju Između gotike i baroka (1975), u kojoj je sustavno obradila umjetnost kontinentalne Hrvatske XVI. i XVII. st. Analizirajući modifikacije gotičkih oblika te utjecaja talijanske renesanse i alpskih regija na umjetnost Hrvatske, a obuhvativši sve vrste spomenika (profanu i sakralnu arhitekturu, slikarstvo, kiparstvo, rezbarstvo, umjetni obrt i dr.), istaknula je složenost toga razdoblja u kojem se, uz gotički, javljaju renesansni i maniristički izraz te prve naznake baroka. Kao rezultat njezinih dugogodišnjih terenskih istraživanja nastao je rad Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj (U: Barok u Hrvatskoj, Zagreb 1982), jedan od važnijih kritičkih i teorijskih priloga hrvatskoj znanosti o umjetnosti. U njemu je, donoseći niz novih spoznaja i činjenica, pružila prvi cjeloviti prikaz barokne spomeničke baštine sjeverne i središnje Hrvatske. Istražujući urbanističke, kulturno-povijesne i umjetničke cjeline ili pojedinačne objekte od VII. st. do historicizma i secesije, posebice gotičko kiparstvo i srednjovjekovnu arhitekturu i burgove, otkrila je i atribuirala mnoge umjetničke spomenike. Napisala je znanstvene i stručne radove i osvrte o više stotina lokaliteta te objavila studije i topografske preglede Turopolja, Like, Krbave, Banovine, Korduna, Podravine, Srijema. Surađivala je u periodicima i listovima Hrvatski planinar (1932, 1934–41), Priroda (1932, 1934–36), Novosti (1933, 1935, 1937–41), Nova Hrvatska (1941–45), Neue Ordung (1942–43), Časopis za hrvatsku poviest (1943), Glas Slavonije (1950, 1952), Republika (1951), Historijski zbornik (1951, 1977), Arhitektura (1953, 1975), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1954, 1961, 1963, 1974, 1977), Čovjek i prostor (1954–55, 1957), Bulletin JAZU (1955–56, 1958–61, 1963–65, 1974, 1978, 1980, 1982–83), Iz starog i novog Zagreba (1957, 1960, 1963, 1968, 1984), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (1957), Peristil (1957, 1960–62, 1964–65, 1968, 1970–77, 1979–80, 1982–83, 1985), Zbornik zaštite spomenika kulture (1958), Zbornik za umetnosno zgodovino (Ljubljana 1959, 1965), Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (1962, 1980), Zbornik Gradskog muzeja Karlovca (1964), Kaj (1968–71, 1973–74, 1978–82, 1984–85), Muzeologija (1970), Adriatica praehistorica et antiqua (1970), Rad JAZU (1971, 1978), Zbornik za likovne umetnosti (Novi Sad 1972, 1979, 1983), Südost-Forschungen (München 1972, 1978–79), Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (1976–77, 1979–83), Život umjetnosti (1978), Kulturni i prirodni spomenici (1979–80), Annales musei Stephani regis Székesfehérvár (Budimpešta 1979), Acta Historiae artium (Budimpešta 1982), Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1983), Vijesti JAZU (1984). Svojim prilozima surađivala u Tkalčićevu zborniku (Zagreb 1955), Beritićevu zborniku (Dubrovnik 1960), Hauptmannovu zborniku (Ljubljana 1966), Podravskom zborniku 77 (Krapina 1977), zborniku Čazma u prošlosti i danas (Čazma 1979), Gunjačinom zborniku (Zagreb 1980), Križevačkom zborniku (Križevci 1982) i Virovitičkom zborniku (Virovitica 1986). Posebno se ističu radovi o povijesti konzervatorstva u Hrvatskoj, gotičkoj skulpturi Parlerova kruga u zagrebačkoj katedrali i na crkvi sv. Marka, pleteru izvan Dalmacije te stećcima u Hrvatskoj. – Dala je ključan prinos otkrivanju i tumačenju umjetničke baštine kontinentalne Hrvatske. Njezina su istraživanja, posebno veće sinteze, temelj cjelovitog pregleda hrvatske likovne umjetnosti. Bila je suradnicom LZ (Enciklopedija Jugoslavije, Enciklopedija likovnih umjetnosti i Likovna enciklopedija Jugoslavije) te urednicom tekstova o hrvatskoj umjetnosti u Enciklopediji of World Art (New York–Toronto–London 1976). Dobitnica je Republičke nagrade za životno djelo (1979). Od 1983. bila je redovita članica JAZU.

DJELA: Konzervatorski rad kod Hrvata. Zagreb 1944. – Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Međimurju. Zagreb 1956. – Između gotike i baroka. Umjetnost kontinentalnog dijela Hrvatske od oko 1500. do oko 1700. Zagreb 1975. – Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj. U: Barok u Hrvatskoj (suautor). Zagreb 1982.
 
LIT.: B. Saria: Horvat, Andjela, Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Medjumurju. Südost-Forschungen (München), 16(1957) str. 222. – I. Bach: Dr. Anđela Horvat. Povodom tridesetogodišnjice njezinog rada (s bibliografijom). Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 14(1965) 5, str. 150–156. – B. Saria: Horvat, Andjela, Spomenici kulture SR Hrvatske. Njihove rasprostranjenosti i opća valorizacija. Südost-Forschungen, 27(1972) str. 426. – M. B.: Počasni članovi Društva konzervatora Hrvatske. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 23(1974) 1/2, str. 6–7. – T. Bogyay: Horvat, Andjela, Između gotike i baroka. Umjetnost kontinentalnog dijela Hrvatske od oko 1500. do oko 1700. Südost-Forschungen, 36(1977) str. 321–322. – Anđela Horvat. Ljetopis JAZU, 1978, 78, str. 446–450. – J. Ladović (J. L.): Priznanje za životno djelo Anđeli Horvat. Godišnjak za zaštitu spomenika kulture Hrvatske, 4–5(1978–79), str. 6. – S. Kožul: Neki radovi Anđele Horvat o spomenicima naše kulture. Bogoslovska smotra, 51(1981) 1, str. 151–154. – Isti: Hrvatska sakralna umjetnost u djelima dr. Anđele Horvat. Croatica Christiana periodica, 6(1982) 10, str. 100–106. – L. Dobronić: Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj. Dometi, 16(1983) 1/3, str. 171–173. – Anđela Horvat. Ljetopis JAZU, 1984, 87, str. 291–293. – (Nekrolozi): Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 9(1985) str. 5; Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 35(1986) 1/2, str. 4–5. – J. Ladović, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 10–11(1984–85), str. 187–188. – T. Đurić, Matica, 35(1985) 11, str. 38. – V. Ukrainčik: Oko, 13(1985) 355, str. 15. – T. Đurić: Muzejski vjesnik, 9(1986), str. 46. – B. Fučić: Ljetopis JAZU, 89(1986) str. 421–424. – K. Prijatelj, Vijesti JAZU, 7(1986) 15, str. 22. – B. Fučić: Razgovori s Đelom. Peristil, 29(1986) 29, str. 5–8. – M. Medar: Malo poznati detalji iz biografije Anđele Horvat. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 25(1986) 1/2, str. 6–7. – B. Šurina: Bibliografija akademika dr. Anđele Horvat kronološkim redom od 1932. do 1985. Peristil, 29(1986) 29, str. 9–21. – Anđela Horvat. Spomenica preminulim akademicima, 1987, sv. 31. – M. Babić: Prinos bibliografiji dr. Anđele Horvat. Kaj, 24(1991) 2/3, str. 131–132.
 
Redakcija (2002)