Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ANONIMNI SLIKAR VUKOVARSKIH KRAJOLIKA (sredina XIX st.). Autor vukovarskih krajolika po svoj je prilici njemački slikar, vjerojatno iz Mainza ili okolice, koji je boravio na imanju Eltz u Vukovaru i ondje izradio taj ciklus. Nastao je možda još za života naručitelja, grofa Emmericha Josefa Eltza (Mainz, 1765 — Vukovar, 1844), koji se i sâm bavio slikarstvom (akvareli s putovanja po Brazilu). — Ciklus krajolika sastoji se od 12 slika velikog formata (ulja na platnu): Pogled na Vukovar, Most u Vukovaru, Stari dvorac Eltz, Majur Eltzovih, Vršidba na majuru Eltz, Drvored u parku Eltz, S imanja Eltz, Dio imanja Eltz s gospodarskim zgradama, Dio majura Eltz sa svinjama, Lovački piknik pod starim drvećem, Pogled na grad Mainz te Pogled na park Eltz u Vukovaru. Prve tri slike nalaze se u Gradskom muzeju u Vukovaru, posljednja u Modernoj galeriji u Zagrebu, a ostale u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku. Ciklusu se pribraja još i slika Lovački pas u prirodi (Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku), ali mu ona ni koncepcijski ni po izvedbi ne pripada. — Vukovarski krajolici nastali su oko sredine XIX st. i bili su namijenjeni ukrasu prostorija dvorca Eltz u Vukovaru. Budući da su slike često mijenjale smještaj, prema raznim su prilikama i potrebama prekrajane te njihove današnje dimenzije nisu izvorne. Ciklusu je priključena i veduta Mainza, grada uz koji je obitelj Eltz vezana podrijetlom. Među slikama ističu se živopisna Vršidba, Majur Eltzovih, Pogled na park Eltz u Vukovaru, romantičarskog ugođaja i dekorativne izvedbe te Drvored u parku Eltz s efektima svjetla i sjene. — Kako je ciklus na određeni način stilski nejedinstven, postoji mogućnost da su ga radila i dva slikara u vremenski blizom slijedu. Problem autora bit će vjerojatno bolje rasvijetljen kad bude potpuno proučen arhiv obitelji Eltz u Historijskom arhivu u Osijeku. Ciklus se pripisivao Josipu Franji Mückeu (R. Putar, V. Maleković), Franji Giffingeru (B. Kelemen), Marijani Mücke-Jakabffy (V. Maleković) i Ivanu Zascheu (V. Maleković). Mücke je 1857. naslikao jednu verziju Pogleda na park Eltz u Vukovaru, ali u formatu 303 x 410 mm i bez figuralne štafaže. Pomnija stilsko-kritička analiza pokazuje da ni jedan od spomenutih slikara nije autor vukovarskih krajolika. — Slike su prikazane (u cjelini ili djelomično) na izložbama: Slikarstvo XIX stoljeća u Hrvatskoj, Zagreb i Rijeka 1961; Franjo Giffinger, Osijek i Zagreb, 1972–73; Vukovarski krajolici. Vukovar, 1974; Slavonski pejzaž XIX i XX stoljeća. Osijek 1975.

LIT.: Galerija slika–Muzej Slavonije (katalog). Osijek 1953. — Matko Peić: Park uz Dunav. Vjesnik, 15(1954) 24. I. — Radoslav Putar: Slavonija (u katalogu izložbe: Slikarstvo XIX stoljeća u Hrvatskoj). Zagreb 1961, 40. — Galerija likovnih umjetnosti (katalog). Osijek 1964. — Boris Kelemen: Novi podaci o našim slikarima XIX stoljeća. Republika, 20(1964) br. 12. — Isti: Franjo Giffinger (katalog izložbe). Osijek—Zagreb 1972–1973. — Vladimir Maleković: Hrvatska izvorna umjetnost. Zagreb 1973, 97–100. — Isti: Zagonetke unutar bidermajerskog portretiranja. Vjesnik, 34(1973) 25. I. — Anka Simić-Bulat: Jesu li vukovarski pejzaži djelo Franje Giffingera? Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 22(1973) 2, str. 5–7. — Oto Švajcer: Dileme oko vukovarskih pejzaža. Peristil, 1973–74, 16/17, str. 169–180. — Ante Eugen Brlić: Vukovarski krajolici 19. stoljeća (katalog izložbe). Vukovar 1974. — Matko Peić: Slavonija – likovne umjetnosti. Osijek 1975, 15–16.
 
Oto Švajcer (1983)