ANONIMNI SLIKAR VUKOVARSKIH KRAJOLIKA

traži dalje ...

ANONIMNI SLIKAR VUKOVARSKIH KRAJOLIKA (sredina XIX st.). Autor vukovarskih krajolika po svoj je prilici njemački slikar, vjerojatno iz Mainza ili okolice, koji je boravio na imanju Eltz u Vukovaru i ondje izradio taj ciklus. Nastao je možda još za života naručitelja, grofa Emmericha Josefa Eltza (Mainz, 1765 — Vukovar, 1844), koji se i sâm bavio slikarstvom (akvareli s putovanja po Brazilu). — Ciklus krajolika sastoji se od 12 slika velikog formata (ulja na platnu): Pogled na Vukovar, Most u Vukovaru, Stari dvorac Eltz, Majur Eltzovih, Vršidba na majuru Eltz, Drvored u parku Eltz, S imanja Eltz, Dio imanja Eltz s gospodarskim zgradama, Dio majura Eltz sa svinjama, Lovački piknik pod starim drvećem, Pogled na grad Mainz te Pogled na park Eltz u Vukovaru. Prve tri slike nalaze se u Gradskom muzeju u Vukovaru, posljednja u Modernoj galeriji u Zagrebu, a ostale u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku. Ciklusu se pribraja još i slika Lovački pas u prirodi (Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku), ali mu ona ni koncepcijski ni po izvedbi ne pripada. — Vukovarski krajolici nastali su oko sredine XIX st. i bili su namijenjeni ukrasu prostorija dvorca Eltz u Vukovaru. Budući da su slike često mijenjale smještaj, prema raznim su prilikama i potrebama prekrajane te njihove današnje dimenzije nisu izvorne. Ciklusu je priključena i veduta Mainza, grada uz koji je obitelj Eltz vezana podrijetlom. Među slikama ističu se živopisna Vršidba, Majur Eltzovih, Pogled na park Eltz u Vukovaru, romantičarskog ugođaja i dekorativne izvedbe te Drvored u parku Eltz s efektima svjetla i sjene. — Kako je ciklus na određeni način stilski nejedinstven, postoji mogućnost da su ga radila i dva slikara u vremenski blizom slijedu. Problem autora bit će vjerojatno bolje rasvijetljen kad bude potpuno proučen arhiv obitelji Eltz u Historijskom arhivu u Osijeku. Ciklus se pripisivao Josipu Franji Mückeu (R. Putar, V. Maleković), Franji Giffingeru (B. Kelemen), Marijani Mücke-Jakabffy (V. Maleković) i Ivanu Zascheu (V. Maleković). Mücke je 1857. naslikao jednu verziju Pogleda na park Eltz u Vukovaru, ali u formatu 303 x 410 mm i bez figuralne štafaže. Pomnija stilsko-kritička analiza pokazuje da ni jedan od spomenutih slikara nije autor vukovarskih krajolika. — Slike su prikazane (u cjelini ili djelomično) na izložbama: Slikarstvo XIX stoljeća u Hrvatskoj, Zagreb i Rijeka 1961; Franjo Giffinger, Osijek i Zagreb, 1972–73; Vukovarski krajolici. Vukovar, 1974; Slavonski pejzaž XIX i XX stoljeća. Osijek 1975.

LIT.: Galerija slika – Muzej Slavonije (katalog). Osijek 1953. — Matko Peić: Park uz Dunav. Vjesnik, 15(1954) 24. I. — Radoslav Putar: Slavonija (u katalogu izložbe: Slikarstvo XIX stoljeća u Hrvatskoj). Zagreb 1961, 40. — Galerija likovnih umjetnosti (katalog). Osijek 1964. — Boris Kelemen: Novi podaci o našim slikarima XIX stoljeća. Republika, 20(1964) br. 12. — Isti: Franjo Giffinger (katalog izložbe). Osijek—Zagreb 1972–1973. — Vladimir Maleković: Hrvatska izvorna umjetnost. Zagreb 1973, 97–100. — Isti: Zagonetke unutar bidermajerskog portretiranja. Vjesnik, 34(1973) 25. I. — Anka Simić-Bulat: Jesu li vukovarski pejzaži djelo Franje Giffingera? Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 22(1973) 2, str. 5–7. — Oto Švajcer: Dileme oko vukovarskih pejzaža. Peristil, 1973–74, 16/17, str. 169–180. — Ante Eugen Brlić: Vukovarski krajolici 19. stoljeća (katalog izložbe). Vukovar 1974. — Matko Peić: Slavonija – likovne umjetnosti. Osijek 1975, 15–16.
 
Oto Švajcer (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ANONIMNI SLIKAR VUKOVARSKIH KRAJOLIKA. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/700>.