Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

HADŽIJAHIĆ, Muhamed, pravnik i povjesničar (Sarajevo, 6. II. 1918 — Sarajevo, 21. VI. 1986). Gimnaziju završio 1937. u Sarajevu, diplomirao 1942. i 1965. doktorirao tezom Pravni položaj Sarajeva u Otomanskoj carevini do 1850. godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Nakon studija radio kao cenzor u Glavnom ravnateljstvu za promičbu Nezavisne Države Hrvatske. Već je 1941. ilegalno surađivao s NOP-om u Sarajevu, a od jeseni 1942. i sa zagrebačkim vodstvom ilegalnoga komunističkog pokreta. Nakon rata do 1949. radio u uredu za informacije Predsjedništva Vlade NRH, 1949–50. pravnik u Generalnoj direkciji ugljena u Zagrebu, 1950–51. pravni referent u istarskim ugljenokopima u Raši, 1951–55. u kotarskom sudu i Državnom sekretarijatu za pravosudnu upravu NRBiH u Sarajevu te kao sudac u Mostaru, Brčkom i Gradačcu, 1955–60. u NO općine Gradačac, 1960–64. u Skupštini općine Sarajevo-Centar, 1964–65. pravnik u Ekonomskom institutu Univerziteta i 1965–67. u Institutu za društveno upravljanje u Sarajevu, 1967. u poduzeću »Tito« u Vogošći, 1967–68. u Gradskom zavodu za zaštitu i uređenje spomenika kulture u Sarajevu te od 1968. do umirovljenja 1978. u ANUBiH, gdje je najprije biran za višega znanstvenog suradnika i tajnika Komisije za istoriju naroda BiH a 1976. za znanstvenog savjetnika. Predsjednik Savjeta Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu bio je 1971. U svojim radovima bavio se adžamijskom književnošću, bosansko-hercegovačkom poviješću (napose IX–X. i XVIII–XIX. st.), položajem gradova u Osmanskom Carstvu, Crkvom bosanskom i širenjem islama u Bosni, hamzevijskim pokretom, a napisao je i više bibliografskih priloga. Njegova bibliografija sadržava više od 400 jedinica. Suautor je knjiga Islam i muslimani u Bosni i Hercegovini (Sarajevo 1977, 19912) i ABC Muslimana (Sarajevo 1990). Surađivao u zbornicima Zbornik radova, studija i prikaza Ekonomskog instituta Univerziteta u Sarajevu (Sarajevo 1965), Zbornik radova Prvog kongresa za istoriju zdravstvene kulture (Sarajevo 1970), Nacionalni odnosi danas. Prilog sagledavanju nacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini (Sarajevo 1971), Uloga džamije Mehmed-bega Stočanina u formiranju Gornjeg Vakufa (Gornji Vakuf 1971), 1941. u istoriji naroda Bosne i Hercegovine (Sarajevo 1973), Bosansko-hercegovačka književna hrestomatija (Sarajevo 1974), Običajno pravo i samouprave na Balkanu i u susednim zemljama (Beograd 1974), također u Hrvatskoj enciklopediji (1941–42, 1945) i Enciklopediji Jugoslavije (1955, 1980) te u časopisima, kalendarima i listovima Novi behar (1932–37, 1939–40), Islamski svijet (1933–34), Narodna uzdanica, kalendar (1933–35, 1939, 1941, 1943), Mladost (Zagreb 1934), Jugoslavenski list (1936, 1939–40), Muslimanska svijest (1936), Napredak (Sarajevo 1936, 1939), Obzor (1936–39, 1941), Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1936, 1939), El Hidaje (1937, 1939–42), Napredak, kalendar (1937), Jadranski dnevnik (1938), Hrvatski narod (Zagreb 1939), Hrvatski dnevnik (Zagreb 1940–41), Mjesečnik. Glasilo pravničkoga društva u Zagrebu (1940–41), Narodna pravda (1941), Hrvatsko kolo (1942), Osvit (Sarajevo 1942), Spremnost (1942), Hrvat. Muslimanski godišnjak (1943), Slovensko bratstvo (Beograd 1948), Historijski zbornik (1949–51, 1960, 1962, 1968, 1972–73, 1977, 1982), Pregled (1953, 1961, 1965–66, 1968, 1970, 1972, 1975–76), Prilozi za orijentalnu filologiju (1953, 1955, 1961, 1974, 1980–81), Sloboda (1953), Život (1953, 1968, 1973, 1976), Dobri Pastir (1959, 1974–75), Historijski pregled (Beograd 1959), Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva (1961, 1970–74, 1979, 1981, 1983), Südost-Forschungen (München 1961–62, 1968, 1983), Bibliotekarstvo (1963–64, 1967), Godišnjak Društva istoričara BiH (1964, 1968), Naš svijet (1966), Prilozi za proučavanje istorije Sarajeva (1966, 1974), Politika (Beograd 1967), Takvim (1967–68, 1970–72, 1976–79, 1982), Odjek (1968), Radovi ANUBiH (1968), Forum (1970, 1985), Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH (1970), Jugoslovenski istorijski časopis (Beograd 1970), Anali Gazi Husrev-begove biblioteke (1972, 1974, 1982–83, 1985), Zadarska revija (1972), Godišnjak Instituta za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu (1973), Radovi Muzeja Zenica (1973), Prilozi Instituta za istoriju radničkog pokreta u Sarajevu (1974–76, 1981), Sociologija (Beograd 1975), Zeitschrift für Balkanologie (München 1975), Nova et vetera (1979, 1983, 1985), Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne (1980), Istorijski zapisi (1980), Croatica Christiana periodica (1985), Dubrovnik (1985), Književna revija (1988).

DJELA: Hrvatska muslimanska književnost prije 1878. godine. Sarajevo 1938. — Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih muslimana). Sarajevo 1974, Zagreb 19902. — Porijeklo bosanskih muslimana. Sarajevo 1990. — Posebnost Bosne i Hercegovine i stradanja Muslimana. Rukopis dostavljen savezničkim snagama 1944. Sarajevo 1991.
 
LIT.: N. Filipović: Posljednji bosanski polihistor. Odjek, 43(1990) 2, str. 26–27. — Čas sjećanja. Muhamed Hadžijahić (1918–1986). Zbornik priloga sa skupa održanog 22. 6. 1996. u Sarajevu. Sarajevo 1997. — M. Traljić: Istaknuti Bošnjaci. Sarajevo 19982, 98–109.
 
Husnija Kamberović (2002)